DEPO ISTRAŽIVANJE/ NACIONALNA DISKRIMINACIJA U BIH

'Povratnici su građani drugog reda u Republici Srpskoj!'

Arhiva17.02.13, 15:22h

Iako međunarodne institucije iznose podatak o milion državljana BiH koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, taj broj u stvarnosti je mnogo manji... Iako je na povratak u BiH utrošeno na desetine miliona novčanih sredstava, realizirano je daleko manje... A i ako se vrate, kako zaista žive bh. povratnici? Novo DEPO istraživanje na temu etničke diskriminacije u BiH
povratnici u BiH

VEZANI TEKSTOVI:

Biti Bosanac ili Bošnjak?!

Šta će ti ovo ime kad ti je babo Salih?!

Sarajevski Srbi - zaboravljeni i od Federacije i od Republike Srpske

Hrvatski narodni sabor kao posljednja slamka ili izraz očaja političkih gubitnika?!

U Sarajevu se Srbi i Hrvati teže zapošljavaju od Bošnjaka

Piše: Mirna DUHAČEK

-    Trinaest godina je prošlo od mog povratka u Zvornik i od tada se ništa nije promijenilo, osim što je možda postalo gore – riječi su Hasana Grebića, predsjednika Udruženja za održivi povratak "Podrinje".

Od 20.000 građana bošnjačke nacionalnosti koji su se, nakon rata, vratili u svoj rodni kraj, samo 60 ih je zaposleno u lokalnim institucijama! Upravo je ova visoka stopa nezaposlenosti i glavno mjerilo diskriminacije povratnika.

podrinje

POVRATAK U PODRINJE - HASAN GREBIĆ: Bez obzira sto nam život i imovina nisu ugroženi, naš status je i dalje status građana drugog reda, jer smo manjina u okolini u kojoj živimo. Prošle godine smo imali šest odbornika Bošnjaka, sada imamo tri. Nezaposlenih je isto, ako ne i više – firme se zatvaranju, posla nema...

- Bez obzira sto nam život i imovina nisu ugroženi, naš status je i dalje status građana drugog reda, jer smo manjina u okolini u kojoj živimo. Prošle godine smo imali šest odbornika Bošnjaka, sada imamo tri. Nezaposlenih je isto, ako ne i više – firme se zatvaranju, posla nema, a stanje je poprilično alarmantno. Mladi svijet uglavnom nema posla, a stari nekako preživljavaju od svojih penzija, invalidnina, pomoći sa strane... Iako nezaposlenost izjeda cijelo društvo, kao manjina, mi je najviše osjetimo“, objašnjava Grebić. 

Popis povratnika

Iako međunarodne institucije uglavnom iznose podatak o milion državljana BiH koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, sa kojih su protjerani ili koja su napustili u ratnom vihoru spašavajući svoj život i živote bližnjih, taj broj u stvarnosti je mnogo manji. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, koja je detaljno istraživanje završila 2010. godine, stvarnih povratnika u BiH je 737.152.

Veliki je broj onih koji su vratili imovinu, a živi na drugoj adresi, pa i izvan granica zemlje, zbog čega ne spadaju u kategoriju 'stvarnih povratnika'.

Kad je riječ o imovini, istraživanje Unije za održivi povratak i reintegraciju u BiH pokazuje da je vraćeno 99,8 posto imovine.

Unija za održivi povratak i reintegracije u BiH je mreža 114 udruženja koja okupljaju povratničku populaciju. 

- Napravili smo neku vrstu popisa, u sklopu kojeg smo kontaktirali 2.244 povratničke mjesne zajednice u BiH i tako provjerili kakvo je stanje u tim mjestima – ko tu živi, kako žive stanovnici, kakve su ceste, objašnjava predstavnik Unije Edin Čolić za DEPO PORTAL.

Od 20.000 građana bošnjačke nacionalnosti koji su se, nakon rata, vratili u svoj rodni kraj, samo 60 ih je zaposleno u lokalnim institucijama! Upravo je ova visoka stopa nezaposlenosti i glavno mjerilo diskriminacije povratnika.

Pružajući opsežan pregled povratka širom BiH do 2010. godine, istraživanje je obuhvatilo 142 opštine u oba entiteta i sadrži podatke o broju stvarnih povratnika, povratničkih domaćinstava, potencijalnih povratnika, potencijalnih povratničkih domaćinstava, te broj neobnovljenih stambenih jedinica (tabela u prilogu).

Ulaganje u povratak – razlike između izdvojenih i utrošenih sredstava

U poslijeratnim godinama, milijarde maraka su uložene u povratak ljudi na svoja ognjišta i obnovu  razrušenih i zapaljenih kuća i stanova.

Samo u 2010. godini, u Budžetu institucija BiH je za potrebe povratnika i raseljenih lica, uključujući obnovu i rekonstrukciju stambenog fonda, raspuštanje kolketivnih centara, elektrifikaciju povratničkih naselja, ekonomsku održivost povratnika i obnovu komunalne i socijalne strukture, osigurano 39.233.000,00 KM.

Međutim, realizirano je svega 5.897.419,55 KM sredstava.

Samo u 2010. godini, u Budžetu institucija BiH je za potrebe povratnika i raseljenih lica, uključujući obnovu i rekonstrukciju stambenog fonda, raspuštanje kolketivnih centara, elektrifikaciju povratničkih naselja, ekonomsku održivost povratnika i obnovu komunalne i socijalne strukture, osigurano 39.233.000,00 KM... Realizirano je svega 5.897.419,55 KM sredstava.

Kako nam je potvrđeno iz Unije, razlog su preduge administrativne procedure, jer nakon što određeni projekt bude odobren, potrebno je da prođe i vrijeme za žalbe, tako da se rijetko koji projekt okonča u potrebnom roku.

Na primjer, rekonstrukcija 560 individualnih stambenih objekata – za što je još u 2010. izdvojeno 14,2 miliona KM – očekuje se tek u narednim godinama.

Tokom 2011. godine, uslijed krize vlasti u BiH, za povratnike nije izdvojena niti jedna konvertibilna marka, a slično je bilo i protekle godine tokom koje je na račun Fonda za povratak u BiH, kojem su primarni izvori finansiranja budžetska sredstva države BiH, Federacije BiH i Republike Srpske u jednakim iznosima i Brčko Distrikta, uplaćeno je nula KM.

Očito je  da su entitetske vlasti sve manje zainteresirane za rješavanje egzistencijalnih problema izbjeglica i i raseljenih lica. Prema zvaničnim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, zaključno sa 2010. godinom, status raseljenih u Bosni i Hercegovini ima 113.642 lica, od kojih je 43% raseljeno na području FBiH, 57% na području RS te 0,3% na području Brčko Distrikta.

Odnos manjine i većine

Najveći problem povratnika jeste nemogućnost zapošljavanja, međutim tu nije kraj njihovim mukama. 

Glavna partija Srba iz RS je za sva vremena poručila da je (srpska) kuća do (srpske) kuće jedina vizija i apsolutni ideal političara iz ovog entiteta, te da nema mjesta za druge i drugačije.

- Povratnici imaju i druge vrste problema, kao na primjer pristup određenim pravima, recimo, oni koji su živjeli u jednom entitetu, pa se vratili u drugi, ostvarili socijalna, zdravstvena prava... Njima je važno da ne gube ta prava. Također, kada govorimo o diskriminaciji povratnika, oni se susreću i sa problemom prava na obrazovanje. Tako Srbi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, jer po ustavu tog kantona nisu konstitutivni narod, gube sva ljudska prava koja se tiču identiteta, odnosno prava čovjeka da na svom jeziku uči... To je problem s kojim se povratnici susreću u cijeloj BiH - odnos manjine i većine, kaže za DEPO PORTAL Edin Čolić, dodajući da se povratnici susreću i sa različitim infrastrukturnim problemima – od vode i struje do cesta i socijalne infrastrukture, jer su se prvo gradile bogomolje pa sve ostalo.

Srpska kuća do kuće

Slično kao što su HNK Srbi sistemski diskriminisani, u RS nejednakost na svojoj koži osjete svi nesrbi.

Pogledajte flash mapu izdvojenih sredstava za povratak po općinama, kantonima i entitetima koju je izradila Unija za održivi povratak i integracije u BiH

http://uzopibih.com.ba/povratak/Mapa.html

povratnici u BiH

Posljednji voz za povratak izbjeglica u BiH?

BiH je pozvala izbjegle državljane da se prijave na Javni poziv za povratak u domovinu i za obnovu kuća. Biće obuhvaćeno 5.400 porodica, a svakoj će pripasti po 25.000 eura, pod uslovom da žele ostati živjeti u BiH.

Javni poziv, koje su državne i entitetske institucije Bosne i Hercegovine uputile svojim državljanima koji žive u Srbiji a žele se vratiti u domovinu, je poziv za povratak i za obnovu porušenih kuća, za šta su sredstva obezbjeđena prošlog aprila na donatorskoj konferenciji u Sarajevu. Za Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i BiH tada je obezbjeđeno oko 500 miliona eura u svrhe povratka izbjeglica i obnove njihove imovine. Od tih sredstava, za Bosnu i Hercegovinu izdvojeno je 100 miliona eura.

Javni poziv za izbjeglice otvoren je do 7. februara, ali je već sada izvjesno da će biti produžen jer je interesovanje veliko. Projektom će biti obuhvaćeno ukupno 5.400 porodica, a svakoj od njih pripašće po oko 25.000 eura za obnovu kuće i povratak.

Kako su kazali zvaničnici, niko neće biti eliminisan sa konkursa ukoliko nema status izbjeglice, jer program nije namijenjen osobama sa statusom izbjeglica, već osobama koje su izbjegle iz svojih domova.

Naravno, javni poziv je otvoren samo za ljude koji se zaista žele vratiti u BiH, a ne za one koji bi, kako su kazali zvaničnici, da izgrade kuću u toj državi a da nastave živjeti u nekoj drugoj.

- Povratnici su građani drugog reda u Republici Srpskoj – kažu nam u Udruženju žena 'Srcem do mira' iz Kozarca, koje djeluje na području općine Prijedor.

To nimalo ne čudi, pogotovo uzimajući u obzir sve ratne i logoraške strahote koje su se od 1992. do 1995. događale upravo na ovim prostorima, a koje politička elita u Republici Srpskoj uporno ne priznaje. Jedan od takvih primjera su i SNSD-ovi prošlogodišnji predizborni plakati sa sloganom 'Srpska, kuća do kuće', koji, kako to objasni sekretar SNSD-a Rajko Vasić, ‘ukazuje na kompaktnost, jedinstvo i zajedništvo RS’. Glavna partija Srba iz RS tako je za sva vremena poručila da je (srpska) kuća do (srpske) kuće jedina vizija i apsolutni ideal političara iz ovog entiteta, te da nema mjesta za druge i drugačije.

U Republici Srpskoj je, u skladu s vizijom o kompaktnosti i jedinstvu, cijeli sistem postavljen prema takvim standardima da se povratnici Bošnjaci, Hrvati i ostali ne osjećaju ugodno u svojoj koži. Neprilagođen školski program samo je jedan u nizu problema s kojim se susreću i djeca i njihovi roditelji:

- Recimo, kada dijete završi osnovnu školu na području Kozarca - u kojoj ima mogućnost da pohađa nastavu bosanskog jezika – i hoće da se upiše u srednju školu, ono mora položiti prijemni  koji se sastoji od istorije i srpskog jezika... Budući da nam se istorije umnogome razlikuju, kao i časovi bosanskog i srpskog te književnosti, tu nastaju prvi problemi – kažu nam u Udruženju žena 'Srcem do mira', dodajući da su nemoćni ove stvari sami promijeniti, pogotovo kada nema političke volje za takvo nešto.

Povratnici će sve rjeđe biti tema razgovora u budućnosti - iako njihovi problemi ni 18 godina nakon rata uopće nisu riješeni - osim u vremenima predizbornih kampanja kada će im se i šakom i kapom dijeliti neosnovana obećanja za glas na biračkim mjestima.

Tabela povratka do 2010. godine po općinama – podaci Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini

 

Tabela povratka do 2010.
Tabela povratka do 2010.
tabela povTabela povratka do 2010.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook