VEZANI TEKSTOVI: Biti Bosanac ili Bošnjak?! Šta će ti ovo ime kad ti je babo Salih?! Sarajevski Srbi - zaboravljeni i od Federacije i od Republike Srpske Hrvatski narodni sabor kao posljednja slamka ili izraz očaja političkih gubitnika?! U Sarajevu se Srbi i Hrvati teže zapošljavaju od Bošnjaka

Piše: Mirna DUHAČEK

-    Trinaest godina je prošlo od mog povratka u Zvornik i od tada se ništa nije promijenilo, osim što je možda postalo gore – riječi su Hasana Grebića, predsjednika Udruženja za održivi povratak "Podrinje".

Od 20.000 građana bošnjačke nacionalnosti koji su se, nakon rata, vratili u svoj rodni kraj, samo 60 ih je zaposleno u lokalnim institucijama! Upravo je ova visoka stopa nezaposlenosti i glavno mjerilo diskriminacije povratnika.

POVRATAK U PODRINJE - HASAN GREBIĆ: Bez obzira sto nam život i imovina nisu ugroženi, naš status je i dalje status građana drugog reda, jer smo manjina u okolini u kojoj živimo. Prošle godine smo imali šest odbornika Bošnjaka, sada imamo tri. Nezaposlenih je isto, ako ne i više – firme se zatvaranju, posla nema...

- Bez obzira sto nam život i imovina nisu ugroženi, naš status je i dalje status građana drugog reda, jer smo manjina u okolini u kojoj živimo. Prošle godine smo imali šest odbornika Bošnjaka, sada imamo tri. Nezaposlenih je isto, ako ne i više – firme se zatvaranju, posla nema, a stanje je poprilično alarmantno. Mladi svijet uglavnom nema posla, a stari nekako preživljavaju od svojih penzija, invalidnina, pomoći sa strane... Iako nezaposlenost izjeda cijelo društvo, kao manjina, mi je najviše osjetimo“, objašnjava Grebić. 

Popis povratnika

Iako međunarodne institucije uglavnom iznose podatak o milion državljana BiH koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, sa kojih su protjerani ili koja su napustili u ratnom vihoru spašavajući svoj život i živote bližnjih, taj broj u stvarnosti je mnogo manji. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, koja je detaljno istraživanje završila 2010. godine, stvarnih povratnika u BiH je 737.152.

Veliki je broj onih koji su vratili imovinu, a živi na drugoj adresi, pa i izvan granica zemlje, zbog čega ne spadaju u kategoriju 'stvarnih povratnika'.

Kad je riječ o imovini, istraživanje Unije za održivi povratak i reintegraciju u BiH pokazuje da je vraćeno 99,8 posto imovine.

Unija za održivi povratak i reintegracije u BiH je mreža 114 udruženja koja okupljaju povratničku populaciju. 

- Napravili smo neku vrstu popisa, u sklopu kojeg smo kontaktirali 2.244 povratničke mjesne zajednice u BiH i tako provjerili kakvo je stanje u tim mjestima – ko tu živi, kako žive stanovnici, kakve su ceste, objašnjava predstavnik Unije Edin Čolić za DEPO PORTAL.

Pružajući opsežan pregled povratka širom BiH do 2010. godine, istraživanje je obuhvatilo 142 opštine u oba entiteta i sadrži podatke o broju stvarnih povratnika, povratničkih domaćinstava, potencijalnih povratnika, potencijalnih povratničkih domaćinstava, te broj neobnovljenih stambenih jedinica (tabela u prilogu).

Ulaganje u povratak – razlike između izdvojenih i utrošenih sredstava

U poslijeratnim godinama, milijarde maraka su uložene u povratak ljudi na svoja ognjišta i obnovu  razrušenih i zapaljenih kuća i stanova.

Samo u 2010. godini, u Budžetu institucija BiH je za potrebe povratnika i raseljenih lica, uključujući obnovu i rekonstrukciju stambenog fonda, raspuštanje kolketivnih centara, elektrifikaciju povratničkih naselja, ekonomsku održivost povratnika i obnovu komunalne i socijalne strukture, osigurano 39.233.000,00 KM.

Međutim, realizirano je svega 5.897.419,55 KM sredstava.

Kako nam je potvrđeno iz Unije, razlog su preduge administrativne procedure, jer nakon što određeni projekt bude odobren, potrebno je da prođe i vrijeme za žalbe, tako da se rijetko koji projekt okonča u potrebnom roku.

Na primjer, rekonstrukcija 560 individualnih stambenih objekata – za što je još u 2010. izdvojeno 14,2 miliona KM – očekuje se tek u narednim godinama.

Tokom 2011. godine, uslijed krize vlasti u BiH, za povratnike nije izdvojena niti jedna konvertibilna marka, a slično je bilo i protekle godine tokom koje je na račun Fonda za povratak u BiH, kojem su primarni izvori finansiranja budžetska sredstva države BiH, Federacije BiH i Republike Srpske u jednakim iznosima i Brčko Distrikta, uplaćeno je nula KM.

Očito je  da su entitetske vlasti sve manje zainteresirane za rješavanje egzistencijalnih problema izbjeglica i i raseljenih lica. Prema zvaničnim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, zaključno sa 2010. godinom, status raseljenih u Bosni i Hercegovini ima 113.642 lica, od kojih je 43% raseljeno na području FBiH, 57% na području RS te 0,3% na području Brčko Distrikta.

Odnos manjine i većine

Najveći problem povratnika jeste nemogućnost zapošljavanja, međutim tu nije kraj njihovim mukama. 

- Povratnici imaju i druge vrste problema, kao na primjer pristup određenim pravima, recimo, oni koji su živjeli u jednom entitetu, pa se vratili u drugi, ostvarili socijalna, zdravstvena prava... Njima je važno da ne gube ta prava. Također, kada govorimo o diskriminaciji povratnika, oni se susreću i sa problemom prava na obrazovanje. Tako Srbi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, jer po ustavu tog kantona nisu konstitutivni narod, gube sva ljudska prava koja se tiču identiteta, odnosno prava čovjeka da na svom jeziku uči... To je problem s kojim se povratnici susreću u cijeloj BiH - odnos manjine i većine, kaže za DEPO PORTAL Edin Čolić, dodajući da se povratnici susreću i sa različitim infrastrukturnim problemima – od vode i struje do cesta i socijalne infrastrukture, jer su se prvo gradile bogomolje pa sve ostalo.

Srpska kuća do kuće

Slično kao što su HNK Srbi sistemski diskriminisani, u RS nejednakost na svojoj koži osjete svi nesrbi.

- Povratnici su građani drugog reda u Republici Srpskoj – kažu nam u Udruženju žena 'Srcem do mira' iz Kozarca, koje djeluje na području općine Prijedor.

To nimalo ne čudi, pogotovo uzimajući u obzir sve ratne i logoraške strahote koje su se od 1992. do 1995. događale upravo na ovim prostorima, a koje politička elita u Republici Srpskoj uporno ne priznaje. Jedan od takvih primjera su i SNSD-ovi prošlogodišnji predizborni plakati sa sloganom 'Srpska, kuća do kuće', koji, kako to objasni sekretar SNSD-a Rajko Vasić, ‘ukazuje na kompaktnost, jedinstvo i zajedništvo RS’. Glavna partija Srba iz RS tako je za sva vremena poručila da je (srpska) kuća do (srpske) kuće jedina vizija i apsolutni ideal političara iz ovog entiteta, te da nema mjesta za druge i drugačije.

U Republici Srpskoj je, u skladu s vizijom o kompaktnosti i jedinstvu, cijeli sistem postavljen prema takvim standardima da se povratnici Bošnjaci, Hrvati i ostali ne osjećaju ugodno u svojoj koži. Neprilagođen školski program samo je jedan u nizu problema s kojim se susreću i djeca i njihovi roditelji:

- Recimo, kada dijete završi osnovnu školu na području Kozarca - u kojoj ima mogućnost da pohađa nastavu bosanskog jezika – i hoće da se upiše u srednju školu, ono mora položiti prijemni  koji se sastoji od istorije i srpskog jezika... Budući da nam se istorije umnogome razlikuju, kao i časovi bosanskog i srpskog te književnosti, tu nastaju prvi problemi – kažu nam u Udruženju žena 'Srcem do mira', dodajući da su nemoćni ove stvari sami promijeniti, pogotovo kada nema političke volje za takvo nešto.

Povratnici će sve rjeđe biti tema razgovora u budućnosti - iako njihovi problemi ni 18 godina nakon rata uopće nisu riješeni - osim u vremenima predizbornih kampanja kada će im se i šakom i kapom dijeliti neosnovana obećanja za glas na biračkim mjestima.

Tabela povratka do 2010. godine po općinama – podaci Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini

tabela pov