Naglasio je da se, osim brojnih pozitivnih iskustava i rezultata, neki slovenski investitori, nažalost, susreću s problemima koji su prouzrokovani od lokalnih vlasti, koje i same ne iskazuju interes za njihovo rješavanje, odnosno za zaštitu interesa stranih ulagača.

-Tako se preduzeća susreću s problemom kada im se ne priznavaju porezne olakšice kao stranim ulagačima, tako da se kasnije donesenim zakonima investitorima nalažu isplate radnika koji nisu bili u radnom odnosu u trenutku kupovine preduzeća, odnosno kada je postojala garancija da takvih obaveza nema. S takvim slučajem se suočila i Tvornica kablova "Kapis" u Tomislav-Gradu - naveo je Presker.

Cijela situacija, po njegovim riječima, stvara vrlo negativnu klimu i neki od ulagača već su uzeli u razmatranje mogućnost izlaska s tržišta, što utiče i na druge potencijalne ulagače koji bi željeli investirati u BiH.

- Više potencijalnih investitora odlučilo se da realizuju svoje investicije u neke od drugih država zapadnog Balkana, koje intenzivno podstiču strane investicije  konkretnim mjerama i u vidu finansijske podrške za svako novootvoreno radno mjesto - dodao je Presker.

Po njegovim riječima, trenutno se vrše aktivnosti za investiciju vrijednu oko 50 miliona eura, a radi se o izgradnji malih hidrocentrala na rijeci Ljuta (pritoka rijeke Neretve).

-Slovenski investitor još čeka potrebnu dozvolu za početak izgradnje, koju bi trebalo obezbijediti Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Izdavanje te dozvole je prekoračilo sve zakonske rokove i nadamo se da će nadležni organi uskoro donijeti odluku. Lokalna zajednica je za taj projekt vrlo zainteresovana i podržava ga u potpunosti, dok je Hercegovačko-neretvanski kanton već izdao potrebne dozvole - kazao je Presker.

Ocijenio je da je generalno saradnja između dvije zemlje odlična i intenzivna na svim nivoima.

Slovenska preduzeća, kako je istakao Presker, prisutna su u različitim branšama, a perspektiva postoji u energetici, drvnom i metalskom sektoru, turizmu i upravljanju vodama i otpadom u vidu korištenja fondova EU.

- Za uspješnu realizaciju velikih projekata bit će značajan zajednički nastup preduzeća iz naših zemalja ali i iz šire regije. U tom smislu Slovenija i BiH su prepoznale mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima. U toku je sklapanje memoranduma o zajedničkom nastupu na trećim tržištima koji bi predstavljali formalnu osnovu za tu saradnju - izjavio je Presker za Fenu.

(FENA/em)