Visok je dva metra, vrijedan oko milijun dolara, a sastavljen je od umjetnih udova i vitalnih organa koji su prikupljeni iz različitih laboratorija iz cijelog svijeta, piše tportal.hr.

Rex je dosad najpotpunija rekonstrukcija ljudskog organizma koja pokazuje da je danas moguće zamijeniti između 60 i 70 posto čovječjeg tijela. Ima umjetni dišni i krvožilni sustav, a njegovo umjetno srce, koje pokreću baterije, pumpa sintetičku krv. Ima bioničku slezenu koja čisti krv, gušteraču koja reagira na razine šećera u njoj i po potrebi ispušta inzulin te umjetni bubreg veličine šalice za kavu koji obavlja dijalizu. Opremljen je i umjetnim očima, ušima pa čak i određenom inteligencijom koja mu omogućuje da komunicira i odgovara na pitanja. No u svijetu još uvijek nije izgrađen umjetni probavni sustav koji bi se mogao ugraditi u Rexa.

Kreirali su ga TV kompanija Darlow Smithson Productions i robotičari iz tvrtke Shadow Robot Company kako bi pokazali u kojoj se mjeri danas bionička tehnologija približila mogućnostima ljudskog tijela. Lice mu je napravljeno tako da nalikuje švicarskom društvenom psihologu Bertoltu Meyeru koji je i sam radio na projektu, a već godinama koristi bioničku protezu ruke.

'Već dugo se zanimam za bioničke tehnologije iz osobnih razloga. Do prije pet ili šest godina nije se puno toga zbivalo', rekao je Meyer i dodao: 'Odjednom smo u došli do točke u kojoj možemo tijelo koje je veličanstveno i lijepo na neki osobit način.'

Na umjetne udove već smo se navikli. Neki od njih toliko su tehnološki napredni da neke funkcije obavljaju bolje od prirodnih. Primjerice  s umjetnim nogama trči brže nego s pravima. No tehnologija umjetnih organa nešto je novija. Neki od organa koji su ugrađeni u Rexa već se redovno koriste, a drugi bi u široku uporabu trebali ući u narednih nekoliko godina.

Znanstvenici predviđaju da bi u doglednoj budućnosti ljudi mogli gotovo cijela svoja tijela zamijeniti bioničkim i tako značajno produžiti život. Kada bi to učinili i s mozgom uz pomoć memorijskih čipova, postali bismo praktički vječni. Međutim, mnogi se pitaju gdje bismo u cijelom tom bioničkom organizmu onda ostali mi. Vjerojatno će vrijeme dati odgovor na ovo pitanje kako će se ljudi sve više navikavati na umjetne dodatke i zamjene za organe. Razvoj ove tehnologije otvorit će još jedno kontroverzno pitanje – hoće li ljudi u budućnosti mijenjati svoje zdrave organe umjetnima samo zato što će oni biti bolji?

'Treba li mi dozvoliti da odrežem svoju pravu ruku i zamijenim je s nečim što mi daje nepoštenu prednost pred ljudima koji si je ne mogu priuštiti', pita se Meyer. No stručnjaci smatraju da će se odgovorima na ovo pitanje ipak ozbiljnije morati baviti tek naši unuci.

(DEPO/BLIN/em)