U Čitluku, kamo sele proizvodnju obarenih kobasica i polutrajnih proizvoda, pokrenuli su saradnju s tvrtkom GIPI d.o.o. Ističu da premještaju proizvodnju onih proizvoda koji se na tom tržištu najbolje prodaju, poput pileće kobasice, primjerice.

To je ujedno i prvi proizvodni iskorak Gavrilovića izvan Hrvatske, u kojem, kako kažu, neće imati dodatna ulaganja u proizvodnju jer ona odlazi u već postojeći pogon tvrtke koja im je novi strateški partner.

- Radi se o manjem, ali novom pogonu koji zadovoljava naše potrebe kad je riječ o kapacitetima, opremljenosti i stručnosti zaposlenika, a lokacija u Čitluku dodatno olakšava distribuciju jer je tamo i centralno skladište našeg distributera - kažu u Gavriloviću, objašnjavajući da će s ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju proizvodi izvezeni iz Hrvatske u BiH poskupjeti 50 posto zbog carinskih barijera prema zemljama izvan nje, što bi ugrozilo prodaju na tom tržištu.

Izračunali su da se, ako ne presele proizvodnju, radi o sigurnom gubitku potencijalnog tržišta od 27 miliona ljudi.
Preseljenjem dijela proizvodnje Gavrilović bi mogao smanjiti i broj zaposlenih u Petrinji kako bi zadržao efikasnost poslovanja, izvijestila je kompanija lokalne medije, no na  upit o smanjenju broja zaposlenih kažu:

- Nemamo namjeru ukidati radna mjesta. Pred nama je ulazak u EU, čime će nam se otvoriti novo veliko tržište, no kako ćemo na njemu nastupiti i kakva će nam tamo biti pozicija, ovisi o hrvatskoj državi i uvjetima koje će nam za to osigurati.
Gavrilović je tek nedavno počeo izvoziti svoje salame u EU; svoju zimsku, primjerice, u Sloveniju izvozi od ove godine. O poslovnom uspjehu izvoza na zapad ovisi i očuvanje radnih mjesta u Petrinji.

Prihodi Gavrilovića posljednjih godina stagniraju.
Prema posljednjem dostupnom konsolidiranom finansijskom izvještaju Grupe Gavrilović za 2011. godinu, to porodično poduzeće ostvarilo je 1,710 milijardi kuna prihoda, a godinu prije iznosili su 1,689 milijardi kuna.

Više sreće Gavrilovići nemaju ni s dobiti - 2011. su završili sa 30,5 miliona kuna gubitka uprkos tome što su je u prethodne tri godine ostvarivali.

Pretkrizne 2008., ujedno i godine u kojoj su se upustili u kupnju pazinskog Purisa, ostvarili su 43,3 miliona kuna dobiti.
U međuvremenu su Puris, u kojem su imali 98-postotni vlasnički udio, prepustili stečaju i Hypo banci kao najvećem povjeriocu te s tim proizvođačem purećeg mesa zadržali samo saradnju kroz plasman njegovih proizvoda u svom maloprodajnom lancu Diona.

(DEPO/BLIN/em)