- Vjerujem da će Zemaljski muzej imati podršku brojnih evropskih institucija da se ponovno podigne "na noge". Jedan od tih je i naš projekt "Reforma nastavnog plana i programa nauka o baštini u BiH" (BIHERIT) koji zajedno realiziraju partneri iz EU i BiH. Bilo je predviđeno uključivanje i Zemaljskog muzeja i njegovih zaposlenika u taj projekt. Međutim, Zemaljski muzej ne radi i nismo u mogućnosti to realizirati - kazao je profesor Novaković.

Kao ilustraciju koja govori o Zemaljskom muzeju kao renomiranoj instituciji kulture s bogatom tradicijom profesor Novaković precizira da je osnivač Odjeljenja za arheologiju u Ljubljani Josip Korošec počeo karijeru u Zemaljskom muzeju u Sarajevu 1939. godine, a tadašnji direktor nije mu dopustio da radi u  tom muzeju dok ne završi doktorat.

- Trebalo je prvo da završi doktorat da bi dobio posao u Zemaljskom muzeju. Tako je to bila značajna institucija, to govori o njenom značaju. Mi studenti iz Zagreba, Ljubljane i drugih gradova tadašnje države studirali smo građu iz tog muzeja. Sad nam je svima želja da se, što prije ponovo uspostavi rad u toj instituciji - kazao je.

Profesor Novaković podsjeća da je teško izmjeriti vrijednost kulturne baštine. To se, nažalost, najbolje, vidi kad je više nema.

- Nastala šteta je dugotrajna i ne može se popraviti brzom sanacijom. Ponekad su potrebna desetljeća da se vrati u stanje koje je bilo prije toga - zaključio je profesor Novaković.

Zemaljski muzej jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja čiji status nije riješen. Taj muzej zatvoren je u oktobru prošle godine, a više od 60 ljudi ostalo je bez posla.

Ove godine navršilo se 125 godina od osnivanja te institucije. Taj događaj obilježili su učenici, studenti, stanovnici i udruženja polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Svi oni žele i nadaju se da će Zemaljski muzej biti ponovno otvoren.

(Fena/eb)