Na ovu vijest koju su objavili slovenski mediji predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić prokomentirala je za Fenu da Slovenija mora podnijeti jake dokaze o tome da devizna štednja nije završila u Sloveniji i slovenskim bankama.

Naime, nepravosnažnom presudom Sloveniji je naloženo da državljanima BiH Emini Ališić i Azizu Sadžaku, starim stedišama Ljubljanske banke Sarajevo, isplati po 4.000 eura na ime naknade za nematerijalnu štetu.

Uz to, sud je od Slovenije zatražio da u roku od šest mjeseci od prvostepene presude prihvati sistemske mjere za isplatu više od 8.000 sličnih slučajeva bh. štediša, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njenim ekspoziturama u Sloveniji.

Rok za podnošenje žalbe ističe u srijedu, tri mjeseca nakon što je donesena nepravosnažna presuda.

Omersoftić je kazala da je Udruženje za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini uložilo žalbu i ona je zaprimljena u prošli petak u Strasbourgu.

- Tražili smo određena pojašnjenja, odnosno preciziranje obaveza Slovenije i Srbije prema nama i eliminiranje određene nesigurnosti u pogledu podataka i toga da se certifikati devizne štednje nisu mogli koristiti u privatizaciji, da je to pravo osporeno presudom Ustavnog suda FBiH o čemu Sud u Strazburu nije vodio računa - kazala je Omersoftić.

U Strazburu, po njenim riječima, ima veliki broj aplikacija - 8.000 je predmeta, a broj štediša je daleko veći.

VEZANI TEKST: SLOVENIJA SE NE OSJEĆA ODGOVORNOM ZA DUGOVE: Slovenci šalju žalbu u Strazbur jer ne žele isplaćivati deviznu štednju Ljubljanske banke Sarajevo

(FENA/md)