U prilog nam ide činjenica da je naš nastanak vezan za vrlo specifične uvjete te da takvu historiju nema niti jedna druga evropska teatarska kuća. Mi smo jedini teatar u Evropi koji je nastao kao institucija u ratnim uvjetima pod opsadom - istaknuo je u intervjuu za Agenciju FENA direktor SARTR-a Nihad Kreševljaković.

Kreševljaković je govorio o planovima za ovu i ocjeni prošle godine u ovoj teatarskoj kući, problemima s kojima se suočava u radu, podršci mladim snagama s Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo, te drugim pitanjima važnim za djelovanje ovog teatra, koji bilježi vidljivo povećanje aktivnosti nakon što je on došao na čelo te kuće.

Navodi da je SARTR u smislu forme prilično otvoren, iako će sigurno imati više predstava koje se dotiču, na primjer, dokumentarističkog teatra. Tako već sada za narednu godnu ovaj se teatar planira baviti temom obilježavanja početka Prvog svjetskog rata i to s predstavom koja bi se kroz historijske dokumente pozabavila onim što i danas toliko utječe na našu realnost. To je projekt koji bi bio raliziran u suradnji s internacionalnim partnerima.

Ističe da je program i plan rada teatra nešto s čime se prijavio na poziciju direktora SARTR-a. To je obimni dokument u kome se razrađuje plan djelovanja institucije za naredne četiri godine i obuhvaća različite aspekte poslovanja. Već je do sada realizirano dosta postavljenih ciljeva.

Otvorenost za mlade umjetnike je također vrlo važna, dodao je.

Minimalno je šest predstava koje bi u SARTR-u željeli realizirati u ovoj godini. Prva premijera je već zakazana za 28. februar, a riječ je o predstavi "Tajna džema od malina" koju će postaviti rediteljica Selma Spahić, prema tekstu rahmetli Karima Zaimovića

- Puno je tih stvari, a generalno naš cilj jeste postati jednim relevantnim prostorom na europskoj teatarskoj mapi, a na što nas obavezuje činjenica da su neki ljudi prije više od 20 godina u najgorim mogućim uvjetima, pod opsadom, bez struje, vode, pod granatama prepoznali važnost teatra, umjetnosti i kulture uopće kao ljudske bazične potrebe - naglašava Kreševljaković.

Istaknuo je činjenicu da je u uvjetima u kojim rade kulturne institucije teško precizno planirati broj premijernih  izvedbi. U slučaju SARTR-a to prevashodno ovisi o koprodukcijskim dogovorima s drugim kućama. Programski budžet kojim ovaj teatar raspolaže u smislu vlastite produkcije, a u koji su uključeni raznovrsni troškovi, prošle je godine bio oko 55.000 KM.

- Ove godine najavljuje se radikalno umanjenje ovog svakako vrlo mizernog produkcijskog budžeta. Objektivno ni ovo što smo imali prošle godine bez tih umanjenja koja se najavljuju nije dovoljno za više od jedne produkcijski kompliciranije predstave. Od nas naš osnivač očekuje da realiziramo godišnje tri predstave. Unatoč svemu naši planovi su i dalje vrlo ambiciozni - najavio je.

Minimalno je šest predstava koje bi u SARTR-u željeli realizirati u ovoj godini. Prva premijera je već zakazana za 28. februar, a riječ je o predstavi "Tajna džema od malina" koju će postaviti rediteljica Selma Spahić, prema tekstu rahmetli Karima Zaimovića.

- To će biti sigurno produkcijski najsloženija predstava od mog dolaska u Sarajevski ratni teatar. Broj institucija i ljudi koji nam pomažu u tome je ogroman i bez tih ljudi to bi u ovako katastrofalnim finansijskim uvjetima bilo nemoguće - ističe on.

Nakon nje u planu je koprodukcijski projeakt s Festivalom Mess i Tanzelarijom koju će režirati Mark Boldin, te projekti koji se realiziraju u sklopu programa Teatarski opservatorij otvorenog za mlade reditelje. Namjera je, također, nastaviti i s praksom realizacije programa za najmlađe u sklopu programa Sartrčići te prezentaciju drugih autora kroz Otvorenu scenu.

Kada je riječ o realiziranim projektima u prošloj godini, Kreševljaković ističe da je SARTR uspio realizirati čak devet produkcijskih, odnosno koprodukcijskih projekata. Želja ovog teatarskog tima je bila pokrenuti nove programe i otvoriti se i prema mlađim rediteljima, glumcima i neovisnim teatarskim kućama.

Pored predstava koje su premijerno izvedene, nastoji se kreirati raznovrstan repertoar, a u SARTR-ovom prostoru se organiziraju i drugi umjetnički sadržaji poput izložbi, filmskih projekcija, radionica i sl.

Najvažniji su ljudi, ideje i potreba da se nešto uradi. Priča o nastanku SARTR-a upravo svjedoči o tome. Da nije bilo toga, mi definitivno ne bi uspjeli sve ono što smo uradili prošle godine. Zbog toga uvijek imam potrebu zahvaliti se svima koji su nam u tome pomogli, a tih ljudi je puno. Zapravo, najljepša stvar koju vezujem za naš rad u protekloj godinu su bili ti ljudi koji su s entuzijazmom dolazili kod nas vjerujući u ono što rade i vjerujući da nekada nije sve u novcu

- S obzirom na situaciju kakvu sam zatekao, prevashodno ovdje misleći na finasijski aspekt, više sam nego zadovoljan onim što je postignuto u prošloj godini. Iako će nam trebati još neko vrijeme da u potpunosti anuliramo sve propuste prethodnog menadžmenta, mi danas već možemo ulaziti u vrlo složene projekte, a naš teatar je prepoznat kao zanimljivo mjesto i interesantan partner za suradnju - podcrtao je direktor SARTR-a.

Kada bi govorio u brojevima, dodaje on, broj programa koji su organizirani prošle godine je zaista ogroman, a mimo SARTR-ovog repertoara realizirano je skoro stotinu različitih programa. U glavnom programu ovog teatra režirali su Nermin Hamzagić, Tanja Miletić Oručević i Pjer Žalica. Veliki prostor je dat mladim ljudima, a rezultat su izvrsne predstave u programu Teatarski opservatorij, poput "1984", "Odette i Odile", te "Džepovi puni kamenja".

U programu za djecu također su urađene izvrsne predstve poput "Kakav krokodil ima glas", "Odkamena priča" ili na prošlogodišnjem MESS-u prvonagrađena predstava "Vještice".

Komentirajući vidljivi veliki pomak u aktivnostima ove teatarske kuće, te kako je uspio u tome s obzirom na minimalna sredstva koja se izdvajaju za kulturu, Nihad Kreševljaković ocjenjuje da je podatak o tako malom iznosu sredstava tačan, ali da se ponekad zaboravi da nije jedino novac ono što utiče na aktivnosti.

- Najvažniji su ljudi, ideje i potreba da se nešto uradi. Priča o nastanku SARTR-a upravo svjedoči o tome. Da nije bilo toga, mi definitivno ne bi uspjeli sve ono što smo uradili prošle godine. Zbog toga uvijek imam potrebu zahvaliti se svima koji su nam u tome pomogli, a tih ljudi je puno. Zapravo, najljepša stvar koju vezujem za naš rad u protekloj godinu su bili ti ljudi koji su s entuzijazmom dolazili kod nas vjerujući u ono što rade i vjerujući da nekada nije sve u novcu - mišljenja je on.

Na molbu da prokomentira veliku pažnju koja se posvećuje i studentima, jer im je data prilika da diplomske radove na ovoj sceni izvode pred publikom, posebno u kontekstu loše perspektive mladih snaga s ASU na kulturnoj sceni BiH kakva jeste, Kreševljaković je potvrdio da pored činjenice što u BiH egzistira vrlo mali broj teatara, postoje i drugi razlozi koji praktično onemogućavaju zapošljavanje novih mladih ljudi u teatrskim kućama.

- Nova radna mjesta gotovo da se ne otvaraju. To je vrlo zabrinjavajuće jer iz godine u godinu imamo sve veći broj nezaposlenih mladih glumaca i reditelja. Ovdje treba napomenuti i to da se radi o vrhunskom, a što znači i vrlo skupom procesu školovanja. Zbog okolnosti s kojim se susreću nerijetko se dešava da npr. glumci gube vezu sa svojom profesijom te se prestaju baviti svojim poslom. To je potpuno iracionalno - ističe on.

Zbog svega toga, dodaje Kreševljaković, u SARTR-u su smatrali da tim mladim ljudima barem treba pružiti šansu da rade.

- Zbog toga smo, koliko možemo, otvorili naš prostor za njih i to smatramo jednom od naših najvažnijih poteza. Rezultat toga je vjerujem obostrana, ali i društvena korist - zaključuje direktor SARTR-a Nihad Kreševljaković u razgovoru za Fenu.

(FENA/dg)