PENCILIN POKRETAČ SEKSUALNE REVOLUCIJE

Ljudi su postali opušteniji u odnosima kada su polne bolesti poput sifilisa prestale biti smrtonosne

Arhiva31.01.13, 14:05h

Svi znamo da su glavni pokretač seksualne revolucije bili kontracepcijska pilula i rock and roll, ali što ako to nije točno, što ako je revoluciju zapravo potaknuo penicilin? Prije nego što je otkriveno da je penicilin djelotvoran protiv sifilisa, a to je bilo u Drugome svjetskom ratu, seks je sa sobom nosio rizik od te teške bolesti koja može dovesti do sljepila, demencije i paralize, objavio je američki radio NPR
medicinska sestra

Samo jedna doza penicilina može izliječiti sifilis. Pedesetih godina antibiotici su se sve više upotrebljavali i broj smrtnih slučajeva izazvanih sifilisom naglo je pao. A tada je, znatno prije otkrića kontracepcijske pilule, počeo rasti broj tinejdžerskih i izvanbračnih trudnoća.

Tako otprilike glasi provokativna teza Andrewa Francisa, ekonomista sa sveučilišta Emory u Atlanti koji proučava ekonomski aspekt HIV/AIDS-a.

On zna da je stopa novih zaraza HIV-om vrtoglavo skočila nakon što su antiretrovirusni lijekovi poslije 2000. postali općedostupni i pa je bolest prestala biti smrtna prijetnja.

Jednoga je dana Francis proučavao povijesne trendove gonoreje i uočio kako je ova nesmrtonosna spolno prenosiva bolest počela divljati početkom 1950-ih. Zašto, što se to događalo početkom pedesetih, upitao se Francis koji je pedesete doživljavao kao eru Pata Boonea i sputane seksualnosti.

Ekonomist Francis bacio se na brojke ne bi li otkrio u čemu je stvar. Njegovi grafikoni pokazuju gotovo savršenu korelaciju između kraja rijetnje sifilisa i početka rizičnog eksualnog ponašanja. Stopa mrtnosti od sifilisa padala je, a množile su se infekcije gonorejom, orođaji izvan braka i tinejdžerske trudnoće.

Francis zna da korelacija nije isto što i kauzalitet, ali po jegovim zračunima, seksualna je revolucija već uvelike trajala kad je merička Uprava za hranu i lijekove (FDA) 1960. odobrila ontracepcijsku pilulu, a pogotovo kad je 1973. američki Vrhovni sud aštitio pravo na pobačaj.

Francisova je studija objavljena u siječanjskome broju časopisa rchives of Sexual Behavior, a autor kaže kako je vjestan da pedesete ije obilježila samo dostupnost enicilina, te da socijalne i olitičke sile koje su oblikovale ezdesete i sedamdesete nisu sključivo posljedica prestanka straha od bolesti.

No cijena bolesti, a to nije samo ekonomski trošak, već i ijena boli  patnje, izgubljenih godina i izgubljenih života, oblikuje povijest.  oblikuje i spolni život.

- Ironično, upravo je penicilin pripremio teren za HIV/AIDS, kaže autor i napominje da se takvo se seksualno ponašanje nastavilo u ezdesetima i sedamdesetima, i u početku osamdesetih jer ljudi nisu strahovali od smrtonosnih bolesti.

(Fena, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/eb)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook