Neki su dobro primjetili da izložba 'Inicijacije u salonu za proslave' predstavlja neofuturizam, jer zaista, umivena je futurizmom. Sam čin osnivanja C.K.A. Charlama, stvaranje umjetnika i nas ostalih kao slobodne zone u ovakvom društvu, predstavlja neofuturizam i magiju, a tvorca slobodne zone i Charlame Jusufa Hadžifejzovića potvrđuje kao velikog maga, velikog Cheruti Gina ovih prostora.

Piše: Salko Zuko, Radiosarajevo.ba

U arhitektonskoj katakombi sarajevskog Centra Skenderija, Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, postavljena je izložba slika 'Inicijacije u salonu za proslave', na kojoj su predstavljeni umjetnici koje okuplja C.K.A. Charlama: Jusuf Hadžifejzović, Edo Vejselović, Emir Kapetanović, Emir Mutevelić, Emina Huskić, Iva Simčić, Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, Vladimir Stanišević, Nikola Jezdović-Džonka, grupa YAGE, Samir Sadiković-Babo Džon, Kenan Hašimbegović, Demis Sinančević, Saša Škorić, Slavica Marin, Nardina Zubanović, Rikardo Druškić.

Kurator ove izložbe, osnivač C.K.A. Charlama, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika, bard jugoslovenske i evropske postmoderne je Jusuf Hadžifejzović. Izložbu su otvorili dvojica iz plejade najuglednijih kritičara ovih prostora Ješa Denegri i Petar Ćuković.

Gradovi, Države i regije su zamišljeni kao projekti, priželjkuju ih i projektuju historija i urbanisti. Međutim, regija, Država i grad u kojem živimo nisu takvi. Ovaj grad ispunjen je neusaglašenošću, prepun ružnih stvari, crn i siv, agresivan i nepredvidljiv. Grad za kojeg svaki njegov stanovnik želi da bude drugačiji. Ovo je grad koji nam je nametnut, koji nije urbanistički projektovan. On je tu, takav kakav je i prinuđeni smo svakodnevno se sa njim susretati. Umjetnici inicijacija u salonu za svečanosti, na čelu sa Jusufom Hadžifejzovićem dokazuju da bez obzira na sve nesuglasice nametnutog grada i njegove ružnoće, on na kraju može poprimiti prisan izgled, neku vedru životnu srdačnost.

Grad-scena, horizont je po kojem se kreću ovi umjetnici i iskreno, bez zaobilaženja prihvataju suočavanje sa stvarnošću nametnutog grada, sa svim onim što ta stvarnost predstavlja. Jasno pokazuju da smo u tom 'spektaklu' svi zajedno.

U gradu 'mutantu', ovi umjetnici dokazuju da je moguća estetska komunikacija u okviru društvene strukture kakva je ova, alarmantno potpomognute sredstvima masovne komunikacije. Unutar takve atmosfere, predvođeni  Jusufom Hadžifejzovićem, ovi umjetnici pružaju pozitivan odgovor: Nisu i nemaju namjeru odustati u zadatku koji su prihvatile sve najživotnije struje moderne umjetnosti, neposredno i potpuno se angažirati na problemima svakodnevnice.

Problemu, agresivne, crno-sive svakodnevnice na način da umjetnik (ali i svaki čovjek) gradi i stvara slobodne zone unutar ovakvog društva, a slobodna zona je sam umjetnik ili svi mi. Sam čin stvaranja unutar 'slobodne zone' jeste urbanistički projekat stvaranja grada i društva kakvog svi mi priželjkujemo, lišenog agresivnosti, ružnih stvari i tjeskobe.

Hadžifejzovićev krug Charlama (slobodna zona Charlama), djeluje u okviru jedne antropološke situacije koju obilježava integracija raznih kulturnih nivoa, od avangardnih istraživanja do onih osnovnih, najnižih. Ovaj krug, unutar je realnosti ali istovremeno, koliko je to moguće unutar date realnosti, pokušava estetski korigovati okolinu.

Posebnu pažnju na ovoj izložbi privućiće vam to, da težnja koja pokreće ova slikarska istraživanja nije samo intelektualna igra, već želja za uspostavljanje otvorenog dijaloga sa drugima, traženje potpune komunikacije. Slikarski prostori kreću se prema posmatraču i pretvaraju ga u učesnika. Komponenta igre, ali igre koja koja prerasta u određenu vrstu teatra, igre u kojoj je gledalac ujedno i akter zbivanja. Gledano historijski, na izložbi su prisutna i dva ponašanja, koja su se često smatrala gotovo nepomirljivim.

Međutim ona se međusobno nadoponjuju. Racionalistička osnova nekih autora i druga iracionalna, neoromantična, na ovom mjestu se prožimaju. Upravo u tome je magija – Charlama, slobodne zone. Sam čin otvaranja ove izložbe za muzičku podlogu imao je baladu o Cheruti Ginu (čovjeku koji nije mađioničar ali sve što radi pretvara u magiju). Neki su dobro primjetili da izložba 'Inicijacije u salonu za proslave' predstavlja neofuturizam, jer zaista, umivena je futurizmom. Sam čin osnivanja C.K.A. Charlama, stvaranje umjetnika i nas ostalih kao slobodne zone u ovakvom društvu, predstavlja neofuturizam i magiju, a tvorca slobodne zone i Charlame Jusufa Hadžifejzovića potvrđuje kao velikog maga, velikog Cheruti Gina ovih prostora.

VEZANI TEKST: DEPO TV/JUSUF HADŽIFEJZOVIĆ ZADAJE NOVE ART STANDARDE: Novi futurizam u salonu za proslave