Logoraši više ne mogu čekati

Ukoliko predstavnici vlasti ni nakon 18 godina od završetka rata ne žele riješti ovo pitanje, neka se javno očituju o tome jer logoraši više ne mogu čekati i spremni su da se svim raspoloživim sredstvima i metodama  bore za ostvarivanje svojih prava, rečeno je, između ostalog, za okruglim stolom koji je u četvrtak održan u Vitezu.

Nakon što su  krajem prošle godine uputili predstavnicima vlasti na svim nivoima u BiH pismo sa tekstom prijedloga Zakona o zaštiti žrtava torture, kojeg su izradili u saradnji sa Ministarsvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, do sada su se očitovali samo predsjedavajući Vijeća ministara BiH koji je 'vrući krompir' prebacio resornom državnom ministarstvom, dok su pozitivn odgovor dobili samo od ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića i nekoliko federalnih ministarstava.

- Ukoliko se Zakon ne donese ovom našom inicijativom mislimo da ćemo svi zajedno biti odgovorni za posljedice koje će nas čekati u smislu retraumatizacije ljudi koji nisu riješili svoj status, koji ne mogu da se brinu o svojim porodicama i stvaraju jednu novu generaciju osoba koje će razvijati u nekom pravcu koji nije adekvatan za zdrav život, a i mentalno zdravlje je upitno, kazala je direktorica Udruženja Vive Žene iz Tuzle Jasna Zečević.

Krovni Zakon koji garantuje minimalna prava i beneficije logorašima i drugim žrtvama torture u BiH je neophodan za dostojanstven život ove populacije.

- Mi očekujemo da će Zakon o zaštiti žrtava torture biti došen u 2013. godini i da će država nakon toliko godina napokon zaštitit žrtve torture. Ovo je naša zemlja, dali smo dio svojih života i zdravlja za nju, te očekujemo da država prizna naša prava, izjavio je  predsjednik Udruge logoraša u kantonu Središnja Bosna Anđelko Kvesić.  

Više od 50 hiljada bh. građana dalo podršku donošenju Zakona

U okviru projekta ‘Zajedno protiv torture u BiH-Mreža’,  u samo dva mjeseca prikupljeno je više od 50 hiljada potpisa podrške građana BiH za donošenje Zakona o zaštiti žrtava torture na državnom nivou.

- Mi imamo podršku javnosti, medija i našeg članstva, tako da je ostala još samo politika koja odlučuje o sudbinama svih nas. Podrške donošenju Zakona su sigurno i tužbe koje vode logoraši širom BiH, koje bi trebala izvršiti jedan pritisak na entitetske vlade da rasterete svoje budžete. S obzirom da je veliki broj tužbi pritislo budžete sa ogromnim iznosima. Ja se nadam da će biti političke volje da se Zakon usvoji u toku ove godine˝, kazao je član Saveza logoraša u BiH Murat Tahirović.

Hoće li tužbe logoraša natjerati državu da donese Zakon?

- Ništa mi tim Zakonom posebno ne tražimo. Tražimo da se prizna da je bilo logora u BiH. Da su logoraši u tim logorima ubijani, mučeni, silovani itd. Da onaj ko je izašao iz logora živ, ima pravo na penziono-invalidsku zaštitu, da ima prava iz radno-pravog odnosa. To sve normalne države svijeta priznaju svojim građanima. Ključna stvar je zdravstvena zaštita, priznavanje invalidnosti fizičkog oštećenja, kao i formiranje fonda za kompenzaciju, istakao je Mešković i dodao:

- Nepostojanje zakona je natjeralo logoraše da počnu podnositi tužbe protiv entiteta i zemalja u okruženju. Da je Zakon donešen na vrijeme ne bi bilo potrebe za tužbama. Vlade entiteta će morati prihvatati presude sudova, to će po svemu sudeći na kraju dovesti do blokade i kolapsa svih budžeta.

Država na potezu

Država BiH još nije prepoznala žrtve torture kao kategoriju koja ima prava. Ne postoji zakon na nacionalnom nivou koji bi štitio žrtve torture, niti sveobuhvatna strategija koja bi implementirala ta prava. Prema analizama oko 80 posto žrtava torture ne može ostvariti svoja prava jer u postojećim entitetskim zakonima postoje određene diskriminatorske odredbe koje su u suprotnosti s Europskom konvencijom za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja koju je ratificirala i BiH.  Glavni problemi sa kojima se susreću žrtve torture u BiH su pristup pravdi i dobijanju statusa, te dostupnosti različitih oblika zaštite. Žrtve torture nemaju adekvatno riješenu zdravstenu zaštitu, redovna primanja, kao ni prava na povlastice po osnovu lišavanja slobode i pretrpljene torture.

Projekat ‘Zajedno protiv torture u BiH’ implementiraju Savez logoraša u BiH i UG ˝Vive žene˝ iz Tuzle, uz pomoć Evropske unije, a u saradnji sa Hrvatskom udrugom logoraša domovinskog rata u kantonu Središnja Bosna, Savezom logoraša TK i Udrugom zatočenih-Udruženjem logoraša Brčko distrikt.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)