IMA LI KNJIGA SVOJU VJERNU PUBLIKU?!

Top 10 najomiljenijih domaćih pisaca u Bosni i Hercegovini

Arhiva26.01.13, 17:33h

Obilazeći nekoliko sarajevskih knjižara i izdavačkih kuća DEPO PORTAL pokušao je da odgovori na pitanje koliko se danas u Bosni i Hercegovini čitaju domaći pisci i ko se od njih posljednjih godina uvrštava u deset najprodavanijih. Koliko je ova lista tačna, ostavljamo čitaocima da prosude sami

ABDULAH SIDRAN- 'Otkup sirove kože'

mala Otkup sirove kože

Od kada se pojavilo na tržištu, prvo u regionu sredinom 2011., a početkom prošle godine i u BiH, posljednje književno štivo bosanskohercegovačkog pjesnika, prozaika i filmskog scenariste Abdulaha Sidrana ne prestaje da prazni police brojnih knjižara i smatra se trenutno najprodavanijom i najtraženijom knjigom domaćag autora.

Ljubitelji Sidranove proze smatraju čak i da je ovo do sada njegovo najbolje djelo, a britka i duhovita rečenica glasovitog bh. književnika očito je našla put i do šire publike, i to ne samo u BiH. 

U autobiografiji 'Otkup sirove kože' Sidran piše o ljudima, vremenima i gradovima, koje je upoznao i koji su ga za sva vremena determinirali. Piše o Emiru Kusturici, Goranu Babiću i Slobodanu Praljku, o Sarajevu, Goraždu i Veneciji, o politici, historiji, ratovima i logorima, o filmu i poeziji, i općenito o iskustvu umjetnosti.

'Otkup sirove kože' je, kao svojevrsni završetak rada na svojoj autobiografiji, započet davno, još tokom rada na scenariju za film 'Otac na službenom putu'. Sidran je 473 stranice ove autobiografske proze završio sa sahranom svog oca u srijedu, 'trećeg marta 1965.' Knjiga se završava baš tu gdje započinje drugi život sina Abdulaha.

FARUK ŠEHIĆ- 'Knjiga o Uni'

Knjiga o Uni

Nakon što je proglašen najboljim romanom i dobitnikom Nagrade 'Meša Selimović' u prošloj godini, na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, 'Knjiga o Uni' bh. književnika Faruka Šehića također je privukla pažnju domaće čitalačke publike.

Mladi bh. pisac je ovaj roman izdao poslije sedam godina pisanja poezije i proze, i njime je, kako i sam priznaje, najavio ulazak u novi stil književnog izražavanja.

Knjigu je počeo pisati o rijeci Uni, pticama, zelenilu, a ne o ratu, eksplozijama, panici, upravo da bi pobjegao od opsesije ratom, ali je ipak tu opsesiju predstavio u knjizi, jer smatra da se od nje ne može pobjeći.

Šehićevo ratno iskustvo nastalo je u proteklom ratu, kada se kao dvadesetdvogodišnjak vratio sa studija iz Zagreba da bi učestvovao u ratnim borbama po Krajini. U početku je mislio da će to biti dobra akcija, ali je vrlo brzo shvatio da to nije pravo lice rata, a stečeno i proživljeno iskustvo na kraju je sumirao u roman.

BEKIM SEJRANOVIĆ- 'Nigdje, niotkuda' i 'Ljepši kraj'

mala Ljepsi kraj

Bekim Sejranović, pisac rođen 1972. godine u Brčkom, dobitnik je prestižne nagrade 'Meša Selimović' koja mu je dodeljena 2008. godine za roman 'Nigdje, niotkuda'. Iako je prošlo skoro pet godina od objavljivanja, Sejranovićeva nagrađena knjiga i danas stvara novu čitalačku publiku. 

Roman 'Nigdje, niotkuda' sadrži mnogo autobiografskih elemenata, a radnja romana prati ključne događaje iz autorova života: od djetinjstva u Brčkom, preko srednjoškolskih dana provedenih u Rijeci, pa do odlaska u Norvešku.

No, i njegov drugi roman 'Ljepši kraj' privlači pažnju čitalaca, dok ga kritičari karakterišu kao jedan od naslova koji su obilježili proteklu godinu. Što znači da je ovaj autor, nastavio tamo gdje je stao, na kraju izvrsne prošle knjige.

Isti onaj izravni, duhoviti, samoironični, ponekad okrutan, ponekad naivan, ali uvijek iskren glas koji nas je vodio u 'Nigdje, niotkuda' pokazat će nam i 'Ljepši kraj'.

MILJENKO JERGOVIĆ- 'Otac'

mala 'Otac'

Jeste da je njegova adresa već mnogo godina u Zagrebu, ali sarajevsko porijeklo ipak ga ubraja i u bh. književnike.

Miljenko Jergović je jedan od onih autora koji itekako znaju kako književnu scenu održati aktuelnom i atraktivnom čitatelju. Kada je izašla knjiga 'Otac', izazvala je svojevrsan 'bum' među čitateljima, iz razloga jer je potpuno drugačija od ranijih Jergovićevih književnih ostvarenja. 

Kritičari su za ovu knjigu rekli da je 'vrlo hrabra i glasna, a s druge strane vrlo intimna i tankoćutna, ona se doista može čitati i kao uvod u razumijevanje Jergovićeve književnosti i kao hrabra razotkrivačka gesta samoga autora'.

'Otac' je 'mala historija' jednog vremena, načina na koji su se ljudi sakrivali jedni od drugih, njegovih običaja i navada, te običnih junaka koji su u to vrijeme živjeli i preživjeli.

Ova neobična i uzbudljiva knjiga, govori o nacionalnim i privatnim izdajama, o bliskosti i o zidu između oca i sina, o opraštanju i onome što je neoprostivo, o umiranju od strepnje i straha.

Inače, osim ovog romana, Jergović se ubraja među pisce čija se gotovo sva djela kontinuirano prodaju, pa se uvijek nalazi na listi najtraženijih pisaca.   

ZILHAD KLJUČANIN- 'Čarobnjak vode'

Čarobnjak vode knjiga

Zilhad Ključanin, pjesnik, prozaist, dramski pisac, scenarista, književni kritičar, te autor brojnih eseja, ali i novinarskih tekstova, na bh. književnoj sceni izdvojio se romanima 'Šehid' i 'Švedsko srce moje majke i Galebovi', kao i knjigom priča 'Sarajevska hagada i druge priče'.

Njegov posljednji roman 'Čarobnjak vode' govori o Viktoru Schaubergeru, lugaru koji je većinu svog života proveo u šumi, a koji je predstavljao jednog od najdomišljatijih izumitelja 20. vijeka. Promatrao je prirodu i načela prirode same. Put istraživanja ga je vodio u smjeru potpuno suprotnom od onog kojim je išla savremena nauka. Na popisu njegovih izuma nalaze se korita za spuštanje trupaca, brane, konstrukcije korita rijeka, vodovodne cijevi, poljoprivredne alatke, i najzanimljiviji od svih: letjelice koje su mogle levitirati – ono što danas nazivamo NLO. Viktor Schauberger imao je sposobnost da duboko pronikne u magiju prirode kroz proučavanje vode, pa ga najbolje opisuje i ime po kojem je bio poznat – Čarobnjak vode.

Ovo zanimljivo štivo našlo je put do svoje publike, a Zilhada Ključanina vratilo među najpopularnije bh. pisce.

ANDREJ NIKOLAIDIS- 'Odlaganje. Parezija'

odlaganje. parezija

Intrige i politike publici nikad dosta, pa su takva književna djela uvijek dobrodošla na police ovdašnjih knjižara.

Upravo takvo, intrigantno i provokativno publicističko štivo 'Odlaganje. Parezija' Andreja Nikolaidisa je na domaćem tržištu prepoznalo svoje poklonike, pa se tako i ovaj njegov roman našao među najčitanijim u proteklih godinu dana.

Iako će mnogi na ovu konstataciju imati puno zamjerki, u gotovo svim sarajevskom knjižarama u kojima se prodaje, posljednji Nikolaidisov roman svrstan je među deset natraženijih knjiga prošle godine, dok se i drugi njegovi romani - 'Mimesis', 'Sin', 'Dolazak', 'Ogled Homo Sucker: Poetika Apokalipse' - i još nekoliko knjiga također često traže na domaćim policama.

NENAD VELIČKOVIĆ- 'Vremenska petlja'

mala Vremenska petlja

Teško da se novi roman Nenada Veličkovića može pridodati tačno određenom žanru. 'Vremenska petlja' kako se naziva ova zbirka različitih žanrovskih tekstova tematski je dosta široka sa velikim brojem različitih činjenica kako kulturnih tako i historijskih.

Rencenzentica ove knjige, hrvatska književnica Dubravka Ugrešić, ističe da ova knjiga ostavlja takav dojam, da bi je primjerenije bilo čitati na nekom od modernih medija, na internetu, Ipad-u ili nešto slično nego li je to knjiga, te da to što se ovo djelo nalazi u koricama, je samo trenutno medijsko prilagođavanje.

Iz rencenzije se još može saznati da je i pitanje narativnih pozicija jako interesantno te se i sam autor pojavljuje kao lik.

Vremenska petlja’ je nastajala iz radio serijala Vila Retorta, predstave ‘Vremenski tunel’…

- Veličković je sagradio najneobičniji, ali i modernom vremenu najprimjereniji književni spomenik. Kao književni spomenik tekst ostaje u Gutenbergovoj galaksiji, ali se istovremeno upinje da samoga sebe katapultira u Digitalnu galaksiju, gdje, po mome dubokom uvjerenju, i spada, zapisala je, između ostalog, književnica Dubravka Ugrešić u recenziji Veličkovićevog romana.

Urbana publika koja Veličkovića uvijek rado čita, uvrstila je i njegov posljednji roman među trenutno najprodavanije knjige u Bosni i Hercegovini.

INDIRA KUČUK- SORGUČ- 'Ja, mahaluša'

mala 'Ja,mahalusa'

Slagali se ili ne sa brojkama i činjenicama, jedno je posve jasno - knjige kratkih priča spisateljice Indire Kučuk-Sorguč su već na prvu osvojile ženski dio čitalačkog auditorija. Riječ je o zbirkama kolumni koje je Kučuk-Sorguč objavljivala u bh. magazinu Azra, a prvo izdanje popularne 'Mahaluše' je izašlo 2010. godine, kada je postalo i svojevrsni bh. bestseller.

Svaka kolumna obrađuje jedan autentični fenomen iz svakodnevnice muškarca i žene. Jednostavno, shizofreno vrijeme rađa i shizofrene odnose među spolovima ali svaki u odnosu na to isto vrijeme ima svoju specifičnu težinu. Svi su konstruirani na istinitim pričama iz našeg susjedstva, podvučeni bosanskim humorom i zavijeni u univerzalnu ambalažu.

Da je riječ o vrlo popularnom štivu, potvrđuje i činjenic, da je radi ogromne zainteresovanosti ovo ostvarenje doživjelo i svoju teatarsku adaptaciju. Devetnaest priča upakovanih u muzičko-scenski performans interpretirali su glumci Nela Đenisijević i Nenad Tešić, a gotovo sve izvedbe ove predstave, u bilo kom dijelu BiH, bile su dupke pune.

GORDANA KUIĆ- 'Miris kiše na Balkanu'

Miris kiše na Balkanu

- 'Miris kiše na Balkanu' čitka je, zanimljiva, uzbudljiva i dirljiva prozna tvorevina koja ima sve uvjete da plijeni pažnju čitalaca, da živi ne samo jednu sezonu.

Tako su kritičari ovo djelo okarakterisali davne 1986. godine, kada se ono pojavilo u balkanskim knjižarama. Bili su upravu, ovo djelo je i nakon toliko godina ostalo jednako zanimljivo čitateljima, kao i tada. Zasigurno je ovome pridonijela i istoimena TV serija, reditelja Ljubiše Samardžića, koja je pratila radnju Kuićkinog romana.

Inače, roman prikazuje sudbinu jedne jevrejske porodice s našeg tla. Autorka je pokazala da se od neminovnosti historije ne može pobeći. Naslikala je historiju kao neman koja se u cikličnim periodima vraća, ali i kao suludog šaljivčinu koji je svakog časa spreman da promijeni boju figurama s kojima se igra...

Plavi kombu_Nura Bazdulj Hubijar

Priča se bazira na pet sestara i dva brata jevrejske sefardske porodice Salom. Radnja je smještena u period od početka Prvog, do završetka Drugog svijetskog rata, u Sarajevu i Beogradu.

NURA BAZDULJ- HUBIJAR- 'Plavi kombi'

Među 'starijim', još uvijek popularnim romanima našao se i 'Plavi kombi', poznate bh. književnice Nure Bazdulj-Hubijar. Riječ je o zanimljivoj tematici sa neočekivanim i naglim zaokretima koji čitaoca okupiraju i tjeraju da knjigu ne pušta iz ruku dok ne sazna šta će se dalje dogoditi.

Ocjenjujući ovo djelo kritičari ističu da je napisano po ukusima savremenog čitatelja i da će sasvim sigurno biti interesantno svima, kako na našim prostorima, tako i u cijelom svijetu.

Za sada se knjiga solidno prodaje u domaćim knjižarama, a za svijet ostaje da se vidi.

Pored deset pobrojanih i trenutno najprodavanijih domaćih književnih imena izdvajaju se još dva, čije vrijeme možda tek dolazi.

Među njima je Saša Stanišić, sa djelom 'Kako vojnik popravlja gramafon', te Adisa Bašić sa knjigom 'Promotivni spot za moju domovinu'.

(DEPO PORTAL/ K. Rondić)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook