Gavran pojašnjava da su posljedice mogle biti i pozitivne da su institucije BiH na vrijeme uradile ono što je traženo od njih.

- Granica EU bi se približila BiH, izvoz bi bio olakšan, a naše tržište bi bilo djelomično zaštićeno carinskim opterećenjima na određene proizvode koje trenutno uvozimo bez carina iz Republike Hrvatske, dodao je.

Nažalost, ocijenio je Gavran, bh. institucije su predugo čekale i još  nisu ispunjeni uvjeti za izvoz većine proizvoda, posebice onih biljnog i životinjskog porijekla u EU.

- Prijeti nam gubitak tržišta Republike Hrvatske, zaključio je.

U pregovorima između Hrvatske i EU dogovorena su samo dva granična prijelaza s bh. strane za izvoz proizvoda, prvenstveno, animalnog porijekla, a to su Bosanska Gradiška i Bijača. BiH u tom procesu određivanja broja tzv. BIP-ova, tvrdi Gavran, nije pravovremeno reagirala te smo sada u fazi da možemo biti "sretni", ako dobijemo i treći BIP.

- Potrebno nam je mnogo više od tri BIP-a, dodao je.

Ipak, nije sve crno. U posljednjih godinu dana učinjeno je dosta toga.  Institut za akreditiranje BiH  je potpisao Sporazum s Evropskom akreditacijom i sada su naša akreditirana tijela i izvještaji priznati u mreži Evropske akreditacije.

Ispunjeni su i propisi iz tzv. higijenskog paketa, pravilnici za sigurnost hrane, akti Ureda za veterinarstvo, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, također, uradilo dosta.

- Međutim, sve ovo je trebalo biti učinjeno mnogo ranije i već je sada izvjesno da ćemo dio tržišta svakako izgubiti - rekao je Gavran.

BiH je do sada kvalificirana da na tržište EU izvozi većinu industrijskih proizvoda, a što se tiče proizvoda biljnog i životinjskog porijekla možemo izvoziti samo sirovu kožu i ribu.

- BiH može izvoziti i većinu voća i povrća, ali smo izgubili neke od ključnih proizvoda, poput krompira. Krompir ne možemo izvoziti, a znamo koliko nam je značajan ovaj izvoz bio, zaključio je Gavran.

(FENA/kr)