Piše: Zlatko ROS

Televizija Hayat je ovih dana u svojim udarnim tv terminima pokrenula pitanje koliko javni rtv servis u BiH ispunjavaju svoju javnu misiju. Ti prilozi, koji su bili kritički intonirani prema FTV-u, otvorili su, pored pitanja raspodjele marketinga, i pitanje domaće tv produkcije uopće.

Stručni tim DEPO PORTAL-a je napravio svoju analizu domaćeg tv programa i došao do poražavajućih zaključaka: televizije u BiH, bile javne ili privatne, imaju katastrofalno slabu i siromašnu domaću produkciju, bez obzira da li je riječ o igranim, dokumentarnim, dječijim, obrazovnim ili zabavnim sadržajima. Većinu trenutnog domaćeg programa na bh. televizijama čine jeftine i sadržajno krajnje neosmišljene emisije, bez identiteta i vlastite prepoznatljivosti, sterilni i stereotipni voditelji, na koncu sadržaji iza kojih se prepoznaju nekompetentni urednici i nestručni menadžment.     

O razlozima ovakvog stanja drugi put; za početak smo napravili svoju analizu domaćeg sadržaja i došli do liste od samo sedam (7) programa koji su proizvedeni poslije rata naovamo za koje može reći da imali izrazito veliku polularnost, uticaj ili kvalitet, te da su kao takvi ostavili dubljeg traga na televizijsku produkciju u Bosni i Hercegovini.

Evo našeg izbora...

7. Rat bendova (OBN)

Rijedak primjer uspješno realiziranog reality programa koji je dosegao apsolutnu polularnost, a istovremeno bio sadržaj koji nije podizlazio publici nego hrabro dao šansu urbanoj kulturi da ima svoj program u udarnom prime time terminu – nedeljom uveče. Zahvaljujući „Ratu bendova“ rock&roll se vratio na velika vrata u naše male ekrane, praveći od momaka i djevojaka sa gitarama i dugim kosama nove tv zvijezde. Treba istaći da je je ovaj reality program bio i rezultat kontinuiranog bavljenja OBN-a ovom vrstom tv. programa, ali i njihov vrhunac.

Danas Hayat TV proizvodi ovu vrstu muzičko-zabavnog programa, no činjenica je da trenutni muzički reality gube na atraktivnosti kod šire publike i sve više postaju zabava samo za poklonike takmičara.

6. Lutkokaz (FTV)

Dječija igrana tv serija nastala u izvornoj produkciji FTV-a rijedak je primjer kako se može uspješno i sa malo sredstava prozvoditi orginalan dječiji tv proizvod, koji nimalo zaostaje za evropskim standardima u ovoj vrsti tv programa. Serijal je nastavo po ideji Svjetlane Živanov i Danijele Gogić, scenarij je pisala Vanja Avdić, dok je reditelj bio Aleš Kurt. Glavne uloge u ovome serijalu su igrali Žan Marolt, Lejla Wochein Nametak, Mario Drmač, Mirela Lambić te sama djeca.

„Lutkokaz“ se emitirao od 2001. godine nekoliko sezona u programu FTV-a, bivajući dokazom da edukativni program ne mora nužno biti dosadan i negledljiv. Upravo suprotno, „Lutkokaz“ je imao svoju vjernu publiku i među djecom ali i odraslim. A upravo je to odlika svakog dobrog dječijeg programa.

5. Viza za budćnost (FTV)

Televizijska igrana serija „Viza za budćnost“ bila je punih šest godina daleko najgledaniji program u BiH. Vezivala je uz sebe stotine hiljada tv gledalaca svake nedjelje, mada su tv kritičari ovu seriju dočekali salvom napada i kritika.

Ova serija je bila i prvi tv bosanski programa koji je prešao Drinu i emitirao se u udardnom terminu Televizije Srbije, a uspješno je emitirana i u Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji.

Producent serije je bila FTV, dok je kao izvršni producent oko 200 epizoda ove serije radio „Mebius film“. Scenarista je bio Hasan Džafić, dok je seriju režiralo niz reditelja (Kupusović, Milašević, Begović, Sokolović). Ipak, najveća draž ove serije bio je podjela u kojoj su igrali i uz koje se tv publika identificirala: Admir Glamočak, Mirvad Kurić, Nada Đurevska, Zoran Bečić, Ljubiša Samardžić, Melika Fakić i mnogi drugi.

4. Centralni dnevnik (Hayat, TV1, Face TV)

Autorski infotainment tv programa Senada Hadžifejzovića. Nastao kao njegov odgovor javnim servisima, prvo se emitirao na HAYAT TV, potom na TV1 i sada na vlastitom tv kanalu Face TV. „Centralni dnevnik“ je dokaz ustrajnosti i novinarske dosljednosti ovog atraktivnog tv novinara i kao takav prepoznatljiv tv brend u BiH i regionu. Sam program je hibridni tv format u kojem se sudaraju elementi news programa i entertainment pristupa, sve u znaku samog Hadžfejzovića.

Pokazalo se to kao uspješna formula za dugotrajan tv program, dok svoju pravu ekspanziju sada očekuje kroz njegov novopokrenuti vlastiti tv kanal.

3. 60 minuta (FTV)

Politički news magazin koji je pomjerio standarde u ovdašnjem televizijskom novinarstvu. Povijest bosanskih štampanih medija se možda i imala čime pohvaliti kada su pitanju političko-informativni sadržaji, ponešto se može naći u arhivama radija, ali tv novinarstvo u BiH zasigurno nikada nije imalo tako značajan i upečatljiv projekat.

Bila je to emisija koja je praznila ulice naših gradova, emisija zbog koje su strahovali ovdašnji političari, emisija zbog koje su njenog urednika desetine hiljada gledalaca voljeli i divili mu se, a mnogi smrtno mrzili. “60 minuta” emitirana je punih 10 godina, u njenoj arhivi su sada desetine istraživačkih tv priloga i eksluzivnih video materijala, poput onoga na kojim je dokumentirano skrivanje Ratka Mladića po Srbiji dok ga cijeli svijet traži zbog zločina u BiH.

Danas ovog magazina više nema, a sam urednik Bakir Hadžiomerović bori  se po sudovima za svoje pravo da radi. Klasična novinarska tv priča.

2. Pozitivna geografija (FTV)

Autorski dokumentarni program koji su pokrenuli Jasmin Duraković i Nisvet Džanko davne 1998. unutar magazina „Čekajući 2001 Sarajevo“, da bi od 2001. godine išao kao samostalni polusatni dokumentarni programa na FTV-u.

Produkciju ovoga serijala vodila je „Fist produkcija“ i Davor Pušić, dok su režiju potpisavali Bojan Filipović i Nenad Đurić. Ipak, ključna ličnost ovoga medijskog projekta bio je sam Nisvet Džanko, kao svojevrsni tv putopisac ali i poznavalac ljudskih duša. On je bio taj oko koga se vrtio čitav program i zbog koga se za medij lijepila milionska publika.

Ostat će zabilježeno i da mu je na 100. emisiju došlo 20. 00O fanova, a i danas „Kod Fehre“ u dolini Lašve možete vidjeti njegovu čuvenu kariranu košulju i probati „Džankine ćevape“. 

Ukupno je snimljeno oko 284 epizoda ovoga serijala, a ukinut je 2008. godine. Nisvet Džanko je umro prošle godine, a „Pozitivna geografija“ je ostala kao primjer najboljeg dokumentarnog sadržaja što je javni servis prozveo u posljednjih 20 godina.

1. Lud, zbunjen, normalan (FTV)

Humoristička igrana serija „Lud, zbunjen, normalan“ dosad je najuspješniji proizvod u povijesti televizijske produkcije u BiH. Sa ovim se programom po svojoj regionalnoj uspješnosti još samo može mjeriti čuvena „Top lista nadrealista“, ali je po broju epizoda (oko 120) i komercijalnom učinku „LZN“ apsolutni šampion bosanske produkcije. 

Seriju je, zajedno sa „Baba filmom“ i „Fistom“, od 2007. pokrenuo i ko-produkcijski osmislio tadašnja uprava FTV-a, ali i hrvatska komercijalna tv stanica „Nova TV“. Upravo u Hrvatskoj serija je doživjela nevjerovatan uspjeh, bivajući ponekad gledanija i od samog dnevnika HRT-a. Serijal se sa velikim uspjehom prikazivao i dalje prikazuje i u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Sloveniji.

Scenarista serije je Feđa Isović, reditelj Elmir Jukić, dok je svoju životnu komičnu ulogu u njoj ostavario Mustafa Nadarević. No, pored njega i Senad Bašić, Moamer Kasumović, Miraj Grbić, Milan Pavlović i mnogi drugi bh. glumci kojima je ovaj serijal priskrbio veliku polularnost. 

Prošle godine je snimljena posljednja sezona ove serije, ostaje samo pitanje hoće li autori ovoga projekta imati snage da snime i dugometražni igrani film sa glavnim junacima... Jer, interes itekako postoji.

Ipak, nepopravljiva je šteta što je aktuelni programski menadžment FTV-a dozvolio da se ovaj serijal potroši u beskrupuloznom i beskonačnom repriziranju, bez ikakve svrhe i smisla.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)