Pripremila: Elma MURIĆ

Početkom prošle godine neke ekonomske prognoze predviđale su da bi 2012. godina mogla biti prva nakon rata u kojoj će doći ekonomskog rasta, no te se prozgnoze nisu ostvarile.

Tokom 2012. godine u BiH se enormno povećao broj nezaposlenih tako da se cifra ljudi bez posla povećala na ogromnih 550 hiljada što je u zemlji sa dva i pol miliona radno sposobnih stanovnika i više nego zabrinjavajuće.

Bh. ekonomski analitičari i stručnjaci se slažu da je izlaz iz trenutne situacije povećano investiranje u domaće kompanije i privredu čime bi se zaposlio jedan dio stanovništva te pokrenuo proces oporavka domaće ekonomije, a na vlastima je da napokon riješe pitanje infrastrukture te obezbijede domaćim kompanijama da neometano izvoze svoje proizvode.

Preopterećenje za današnju ekonomiju u Bosni i Hercegovini jeste i konstatno zaduživanje, a vanjski dug iznosi oko 3, 5 milijardi eura. Ovo se na prvi pogled i ne čini velikom cifrom, no s obzirom na ekonomsku nemoć zemlje i izuzetno nizak životni standard - ova cifra jeste velika.  Najznačajniji udio u ukupnom vanjskom dugu BiH imaju obaveze prema Svjetskoj banci (oko 37%), EBRD-u 13,6%, Pariškom klubu kreditora 11,9 %,MMF-u 11,8% itd. No, kako stvari stoje, BiH će trebati još mnogo novčane pomoći, jer i u ovakvoj situaciji domaći političari spas jedino vide u MMF-u, koji je tokom decembra doznačio novu tranšu pomoći, zbog koje će u narednoj godini BiH vraćati još 400 miliona maraka kredita.

Također, izgradnja potrebne infrastrukture krucijalna je i za uvoz odnosno priliv stranog kapitala bez čega nema oporavka bh. ekonomije.

Preopterećenje za današnju ekonomiju u Bosni i Hercegovini jeste i konstatno zaduživanje, a vanjski dug iznosi oko 3, 5 milijardi eura. Ovo se na prvi pogled i ne čini velikom cifrom, no s obzirom na ekonomsku nemoć zemlje i izuzetno nizak životni standard - ova cifra jeste velika.  Najznačajniji udio u ukupnom vanjskom dugu BiH imaju obaveze prema Svjetskoj banci (oko 37%), EBRD-u 13,6%, Pariškom klubu kreditora 11,9 %,MMF-u 11,8% itd.

No, kako stvari stoje, BiH će trebati još mnogo novčane pomoći, jer i u ovakvoj situaciji domaći političari spas jedino vide u MMF-u, koji je tokom decembra doznačio novu tranšu pomoći, zbog koje će u narednoj godini BiH vraćati još 400 miliona maraka kredita.

Svjetska banka je krajem prošle godine našoj zemlji preporučila da krene s reformama na domaćem terenu i ukazala na to da bh. ekonomija mora postati glavni pokretač rasta, odnosno da se zemlja više ne može oslanjati na novac izvana.

Ako s druge strane pogledamo na nemogućnost zaposlenja, minornu domaću proizvodnju i izvoz - stiče se dojam da se vrtimo u krugu.

Jer, iako BiH po statističkim podacima BiH nije u krizi, evidentno je da zemlji manjka ekonomske aktivnosti te da ovu situaciju možemo nazvati letargijom.

Dodatnu teškoću domaćoj privredi donosi činjenica da od 1. jula 2013. godine bh. poljoprivredni proizvođači neće više moći izvoziti proizvode u Hrvatsku jer vlasti BiH po ko zna koji put nisu uskladile određene uredbe sa pravilnicima zemalja EU.

Sličan izvještaj i za početak 2013. godine donosi Unicredit banka. Po riječima Hrvoja Doleneca, glavnog ekonomiste Oove banke za područje JI Evrope, s jedne strane, rizici se očituju u usporenim ekonomskih aktivnostima u najbližem regionalnom okruženju s kojima su i ekonomski odnosi najintenzivniji, a s druge strane rizik proizlazi iz slabe domaće potražnje uzrokovane visokom razinom nezaposlenosti i padom realnog rasploživog dohotka. Ekonomski trendovi su nepromijenjeni i u skladu s očekivanjima, jer postojeće unutarnje ekonomske slabosti u kombinaciji s oslabljenom potražnjom u Evropskoj uniji i susjednim zemljama u kontinuitetu nepovoljno utječu na ekonomsku aktivnost“, rekao je glavni ekonomist UniCredita za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Hrvoje Dolenec povodom objave UniCreditove CEE Quarterly publikacije za prvo tromjesečje 2013. godine.

Kada je riječ o investicijama u BiH, u ovoj godini je zabilježeno čak 80 odsto manje investicija  u odnosu na prošlu. Sve ovo govori da je ekonomska slika BiH izrazito loša, te da izlazak iz krize ne trebamo planirati još godinama.

Prema izvještajima dviju najvećih banaka na bh. tržištu, 2012. godina je bila teška za BiH ponajviše zbog značajnog snižavanja prognoza ekonomskog rasta eurozone i zemalja regije koji su trgovinski partneri BiH  i time pokretači kretanja motora bh. ekonomskog rasta - izvoza i industrijske proizvodnje.

- Imajući u vidu pogoršanje prognoza vezanih za vanjsko okruženje i smanjene mogućnosti za poboljšanje rezultata izvoza, industrijske proizvodnje, kreditnog rasta, a time i domaće potrošnje i investicija u drugoj polovini godine, tokom septembra 2012. snizili smo naše prognoze ekonomskog rasta BiH ka recesijskim okvirima prvi put ponovo nakon 2009., mjereno očekivanim padom BDP-a od jedan posto u 2012, navedeno je u analizi Raiffeisen banke.

Nastavak provođenja aranžmana s MMF-om, razvoj dužničke krize i oporavak ekonomije evrozone, značajno će odrediti tempo ekonomskog oporavka bh. ekonomije i te će i dalje biti u fokusu naših analiza i prognoza“, navodi se u analizi Raiffeisen banke d.d. BiH.

Sličan izvještaj i za početak 2013. godine donosi Unicredit banka. Po riječima Hrvoja Doleneca, glavnog ekonomiste Oove banke za područje JI Evrope, s jedne strane, rizici se očituju u usporenim ekonomskih aktivnostima u najbližem regionalnom okruženju s kojima su i ekonomski odnosi najintenzivniji, a s druge strane rizik proizlazi iz slabe domaće potražnje uzrokovane visokom razinom nezaposlenosti i padom realnog rasploživog dohotka.

Ekonomski trendovi su nepromijenjeni i u skladu s očekivanjima, jer postojeće unutarnje ekonomske slabosti u kombinaciji s oslabljenom potražnjom u Evropskoj uniji i susjednim zemljama u kontinuitetu nepovoljno utječu na ekonomsku aktivnost“, rekao je glavni ekonomist UniCredita za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Hrvoje Dolenec povodom objave UniCreditove CEE Quarterly publikacije za prvo tromjesečje 2013. godine.

„Nedavna rekompozicija vlasti na državnoj razini i dogovor šest vladajućih stranaka trebao bi doprinijeti bržem odvijanju reformi, usprkos rizicima novih zastoja na entitetskim razinama. Prethodni zastoji u provedbi reformi odgodili su podnošenje vjerodostojne aplikacije za stjecanje zemlje statusa kandidata EU, ali postoje dobri izgledi da se to dogodi u 2013.“, zaključuje se u najnovijem broju UniCreditove CEE Quarterly publikacije.

(DEPO)