Ovaj roman, u izdanju kuće "Mono i Manjana", počinje kada na obdukcioni sto doktora Mehmeda Graha u Sarajevu stižu tijela nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge, prenosi Srna.

Osnova romana je dokument, sve ostalo je čista književnost, o vremenu koje su njegovi istinski učesnici učinili prelomnim.

Roman ima više od 70 likova, geografski gledano od Edinburga u Škotskoj do Odese u ruskom carstvu i od krunisanih glava, vojskovođa, feldmaršala do kelnera, atentatora i prevratnika.

Među istorijskim ličnostima su kralj Petar I, Mata Hari - najpoznatija špijunka Prvog svjetskog rata, zatim fon Bojna, feldmaršal austrougarske vojske koji je porijeklom Srbin, te Gijom Apoliner, pjesnik i heroj.

Što se tiče likova iz mašte, teška sudbina prati život Mehmeda Jildiza, trgovca orijentalnim i evropskim začinima, koji je u velikom ratu izgubio svih pet pomoćnika, jednog za drugim.

U najužem izboru za NIN-ov roman godine bili su još pet romana: "Zoja" Mire Otašević, "Veprovo srce" Draga Kekanovića, "Štampar i Veronika" Katarine Brajović, "Nesreća i stvarne potrebe" Ivančice Đerić i "Posmrtna maska" Lasla Blaškovića.

Među 164 naslova koji su ispunili uslove da se takmiče za nagradu, našao se i najnoviji roman Milorada Ulemeka Legije "Krv, suze i znoj".

Prestižna književna nagrada kritike za najbolji roman godine, koju dodjeljuje beogradski nedjeljnik NIN, vrijedna je milion dinara /više od 8.800 evra.

Dobitnik NIN-ove nagradu za roman 2011. godine je Slobodan Tišma za roman "Bernardijeva soba".

Tokom proteklih više od pola vijeka dodjeljivana je piscima sa prostora cijele bivše Jugoslavije, a njen trostruki laureat bio je samo Oskar Davičo, dok su dvostruki bili Dobrica Ćosić i Živojin Pavlović.

Nagrada je do sada svega četiri puta dodijeljena ženama piscima - Dubravki Ugrešić 1988. godine, Svetlani Velmar-Janković 1995, Grozdani Olujić 2009. godine, te Gordani Ćirjanić 2011. godine.

Nagrada nije dodijeljena jedino 1959. godine, kada je napravljen presedan radi stimulisanja kvaliteta. Bez nagrade tada je ostao Miodrag Bulatović sa romanom "Crveni petao leti prema nebu". Međutim, Bulatović je 1975. godine ipak dobio NIN-ovu nagradu za roman "Ljudi sa četiri prsta".

(BLIN MAGAZIN, DEPO PORTAL/eb)