Vlada Republike Hrvatske će u sklopu plana objedinjavanja svjetlovodne mreže u javnim poduzećima iskoristiti zaboravljeni tajni Titov vojni projekt Neptun. Time bi se omogućila široka primjena širokopojasnog interneta u državi. Infrastruktura svjetlovodne mreže tako više ne bi bila samo u vlasništvu telekomunikacijskih kompanija, nego i države.

Od Brijuna do Prevlake

U gradnji mreže namjerava se koristiti oko 3000 kilometara postojeće svjetlovodne elektroničke komunikacije koja je u vlasništvu JANAF-a, HAC-a, Hrvatskih željeznica, Plinacroa, a sagrađena je uz trase autocesta, naftovoda, plinovoda, željezničkih pruga. Tako bi se pokrio kopneni dio Hrvatske, piše Jutarnji.hr.

Za povezivanje obalnog i otočnog dijela Hrvatske optičkim kabelima iskoristili bi se kabeli koje je od 1974. do 1990. godine u podmorju postavila bivša JNA. Riječ je o supertajnom projektu Neptun koji je pokrenut za potrebe upravljanja raketnim sustavima te centralizaciju komunikacija. Cijevi su položene na potezu od Brijuna pa sve do Prevlake te krajnje tačke u Boki kotorskoj i u njima je bakrena žica. Instalacija je na hrvatskom dijelu dugačka oko 700 kilometara - na dubini od razine plićaka do 100 metara. O samom se projektu malo zna jer je velik dio dokumentacije uništen. No, smatra se da su instalacije u dosta dobrom stanju.

Projektom Neptun povezani su vojni objekti na potezu od Brijuna do Prevlake, a na dijelu od Zadra do Šibenika cijev prolazi kopnom. Instalacija tako povezuje dio otoka Cres, otoke Veli i Mali Lošinj, prolazi tik do Ugljana te zaobilazi zadarski i šibenski arhipelag. Od Splita cijevi ponovo ulaze u more, prolaze kroz brački kanal te idu preko Hvara, Korčule, Visa, Lastova, Pelješca do Cavtata i Prevlake.

Državi na korištenje

- Postojeća podmorska infrastruktura idealna je za povezivanje jadranskih otoka i dovođenje širokopojasnog interneta na ta područja jer bez toga nitko ne bi dovodio optički kabel na, primjerice, Vis ili Lastovo. To je jednostavno preskupo - tvrdi Darko Parić, pomoćnik ministra uprave i šef uprave za e-Hrvatsku. On tvrdi kako iz cijevi treba izvući bakrene žice i staviti optički kabel, što danas nije teško izvedivo. Za tu infrastrukturu saznalo se prije otprilike mjesec dana, kada je ministar obrane Ante Kotromanović s tom informacijom došao u Vladu i rekao da MORH to ustupa državi na korištenje. Ministra je pak na to upozorila grupa inženjera.

Parić tvrdi da je na nekim dijelovima postavljena jedna, a na drugima čak dvije cijevi promjera 50 fi.

Informacija o Neptunu u Vladu je pristigla kada se već uvelike radilo na projektu objedinjavanja svjetlovodne mreže u javnim poduzećima. Kao primjer neiskorištenih kapaciteta Darko Parić navodi novosagrađene autoceste. Prilikom gradnje u trup autoceste postavljene su tri cijevi. U jednoj su instalacije za signalizaciju, a druge dvije potpuno prazne. One mogu poslužiti za smještanje optičkog kabela.

Mreža svjetlovodne infrastrukture trebala bi poslužiti za povezivanje institucija državne uprave i javnih tvrtki u prijenosu podataka i telefoniji. Država i njena poduzeća tako više ne bi tu uslugu plaćali teleoperaterima, što donosi godišnju uštedu od oko 240 milijuna kuna. Za te potrebe iskoristilo bi se samo oko deset posto kapaciteta svjetlovoda. Ostatak kapaciteta i infrastrukture mogao bi se iznajmljivati. Nekoliko je mogućih opcija. Jedna je osnivanje državne tvrtke za upravljanje tom infrastrukturom i iznajmljivanje kapaciteta svjetlovoda, a druga da država tu uslugu daje u koncesiju na nekoliko desetaka godina.

Objedinjavanje sistema

No, prije treba objediniti sisteme tih tvrtki, povezati ih s gradovima te sagraditi aktivnu mrežu. Gruba procjena troškova je oko 200 miliona eura. I to bez aktiviranja podmorskog kabela iz projekta Neptun.

Prema najavama, Vlada RH bi sljedeće sedmice trebala donijeti Zaključak o objedinjavanju svjetlovodne infrastrukture. Nositelj provedbe projekta bit će Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), a glavna osoba za provedbu projekta je hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Darko Parić tvrdi kako bi to mogla biti jedna od najvećih javnih investicija te napominje kako se po značenju taj proces optifikacije može usporediti s procesom elektrifikacije realiziranim u prošlome stoljeću.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)