Radojičić je u izjavi novinarima u Banjoj Luci rekao da će biti „jako interesantno“ vidjeti kako će odlučiti Ustavni sud BiH o Komšićevom zahtjevu, koji, po analogiji s presudom „Sejdić-Finci“, osporava način izbora predsjednika i potpredsjednika RS-a te nemogućnost kandidovanja na izborima građana iz reda ostalih.

-Ukoliko Ustavni sud BiH odbije inicijativu, onda imamo odredbe koje su sada na snazi i po njima će se i dalje raditi, a ukoliko bi prihvatio Komšićeve navode, a koji su analogija s presudom „Sejdić-Finci“, onda bi to bilo ne samo nužnost ustavnih promjena, u tom dijelu, već bi i praktično Ustavni sud BiH rušio svoje sopstvene odluke iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda. Jer, sadašnje odredbe Ustava RS-a, koje se tiču predsjednika i potpredsjednika te drugih, direktna su i isključiva posljedica odluka o konstitutivnosti naroda istog tog suda iz 2000., rekao je Radojičić.

Narodna skupština RS-a je kao učesnik u sporu dala svoje izjašnjenje prije Nove godine o ovom zahtjevu Željka Komšića, a Radojičić tvrdi da je taj odgovor „vrlo dobro stručno utemeljen i podsjeća na odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučio da su prethodne odredbe Ustava RS-a, koje nisu imale nacionalnu odrednicu u sebi, diskriminatorne, iako su se mogli kandidirati svi građani za predsjednika i potpredsjednike RS-a.

-Po ovome što je sada Komšić podnio u zahtjevu, to nisu bile diskriminatorne odredbe. I međunarodna zajednica i Ustavni sud BiH nas „vozaju“ lijevo-desno, u ukupnom ustavnom uređenju, ali vidjet ćemo kako će se ovaj spor završiti, dodao je Radojičić.

O Komšićevom zahtjevu danas je delagacija Narodne skupštine RS-a upoznala predsjednika RS-a Milorada Dodika na prijemu koji je priređen u povodu Dana RS-a, 9. januara, a ukoliko bi ga Ustavni sud BiH prihvatio, morala bi se izvršiti ustavna reforma.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti se odnosi na odredbe Ustava Republike Srpske koje se tiču izbora predsjednika i potpredsjednika RS-a, odredbe Ustava FBiH koje se tiču izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH te odredbe Izbornog zakona BiH koji govore o izboru predsjednika i potpredsjednika u FBiH i RS.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je još 23.novembra 2012. Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Ustava FBiH, Ustava Republike Srpske i Izbornog zakona BiH.

Navedeni zahtjev se odnosi na neusklađenosti odredbi entitetskih ustava s odredbama Ustava BiH, a koje se odnose na ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti se naglašava da su spomenute odredbe entitetskih ustava u suprotnosti s odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Finci-Sejdić“ protiv BiH, saopćeno je tada iz Predsjedništva BiH.

(FENA/em)