Tokom ove godine došlo je i do povećanja vanjskotrgovinskog deficita, stope nezaposlenosti, ali i broja penzionera, što dodatno usložnjava ekonomsku situaciju u RS.

Stoga je i jedno od upozorenja da će, u uslovima kada se broj penzionera u RS gotovo izjednačio s brojem zaposlenih (237.520), najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru predstavljati dodatni udar na izvorne prihode Fonda PIO.

Zato je sve izvjesnije da efekti kratkoročne finansijske stabilizacije Fonda PIO, primjenom novog zakona, neće biti dovoljni za održavanje postojećeg nivoa penzija i životnog standarda ove socijalno izuzetno osjetljive populacije, koja čini oko 16 posto ukupnog procijenjenog broja stanovnika u RS.

U najnovijem kvartalnom monitoru, ekonomisti "Swota" analizirali su budžet i Ekonomsku politiku RS za 2013. godine s osvrtom na makroekonomka kretanja u godini koja je na izmaku.

Nepovoljna makroekonomska kretanja tokom cijele 2012. godine, neizvjesnost koju nosi 2013. godina, te povećan iznos za servisiranje spoljnog duga ključna su ograničenja koja su uticala na visinu i strukturu entitetskog budžeta za 2013. godinu.

Rast nezaposlenosti, smanjenje životnog standarda i kupovne moći stanovništva u najvećoj mjeri su posljedica nedostatka privredne aktivnosti, navode ekonomisti i dodaju da je kontrakcija domaće proizvodnje dio sveprisutnog nepovoljnog trenda u zemljama okruženja i šire, ali nije i jedin razlog.

Naime, dublji uzroci leže u strukturnim slabostima industrije u RS, među kojima se posebno izdvajaju visoki stepen sektorske koncentracije i nedostatak prerađivačkih kapaciteta, koji će još dugo predstavljati latentno krizno žarište, ali ne i zvanično objašnjenje loših industrijskih rezultata.

Još jednom upozoravaju da predviđene javne investicije mogu biti pokretač rasta, ali i dovesti do povećanja zaduženosti, jer su izvori finansiranja uglavnom strani (81 posto), većim dijelom kreditni, a manjim dijelom grantovi.

- Bez obzira da li se finansiraju putem republičkog budžeta ili javnih preduzeća investicije se moraju ocjenjivati u svjetlu doprinosa koji imaju za smanjenje nezaposlenosti i povećanje stopa rasta. Vlada, dakle, mora nastaviti tragati za politikama koje će dovesti do povećanja privrednog rasta i smanjenja nezaposlenosti, ukazuju ekonomisti.

Ipak, budžet i mjere Ekonomske politike nude potencijalno dva poboljšanja u javnim finansijama RS, koja se ogledaju u zaustavljanju trenda rasta javnog sektora i popravljanju strukutre javnih rashoda.

- Da li će ova potencijalna poboljšanja biti realizovana zavisi od načina implementacije predloženih politika i mogućnosti postizanja konsenzusa sa socijalnim partnerima, stav je ekonomista RS.

To su s pravom potencirali i predstavnici poslovne zajednice poručivši da nije toliko važno da li su oni zadovoljni mjerama iz Ekonomske politike za 2013., već da je mnogo bitnije koliko će one biti dosljedno primijenjene i realizovane kako bi zacrtani ciljevi bili ostvareni.

Upozorenje privrednika potpuno je logično, jer mjere predviđene ekonomskom politikom u prethodnim godinama nisu, kako konstatiraju u „Swotu“, dosljedno provedene.

Pored nespornog utjecaja svjetske ekonomske krize na privredna kretanja u RS, postojećem stanju su značajno doprinijeli i određeni faktori na koje je Vlada RS-a donekle mogla utjecati.

FENA/đk