Za američke zakonodavce ovaj će vikend biti radno intenzivan jer u ponedjeljak u ponoć istječe rok do kada mogu dogovoriti plan kako izbjeći proračunski udar težak 600 milijardi dolara i drastične mjere štednje. Prema najavi vođe senatorske većine Harryja Reida i vođe senatorske manjine Mitcha McConnella, dogovor bi trebali postići do nedjelje, a kako navodi Bloomberg, fokusirat će se na manji broj pitanja, ne na cijelu listu promjena vezanih uz povećanje poreza i smanjenje rashoda.

- Još možemo postići sporazum - rekao je predsjednik Barack Obama u Bijeloj kući nakon sastanka s vođama demokrata i republikanaca u Senatu i Kongresu. Obraćajući se, pak, kongresnicima u petak, naglasio da je on “umjereni optimist” u pogledu postizanja dogovora. Ujedno se požalio na sklonost Kongresa da čeka zadnju minutu kako bi djelovao. Izostane li dogovor, automatski će 1. januara porezi porasti, a rashodi se drastično rezati jer tada ističu porezne olakšice koje je uveo bivši predsjednik George W. Bush.

Prema najavi Reida, u pripremi je, uz ostalo, zakon koji bi trebao spriječiti povećanje poreza za srednju klasu.

- Na zahtjev predsjednika Baracka Obame pripremam zakonski prijedlog o kojem bi se glasovalo u ponedjeljak i koji bi spriječio povećanje poreza za obitelji srednje klase koje zarađuju do 250.000 dolara - rekao je Reid.

Na dnevnom redu Reida i McConella, osim produljenja poreznih olakšica, bit će produljenje naknada za nezaposlene, trebale bi se naći i odredbe kojima bi se spriječilo smanjenje naknada liječnicima, izbjeglo automatsko smanjenje nekih izdataka i spriječilo najavljeno povećanje cijena mlijeka, rekao je za Bloomberg izvor upoznat s pregovorima.

Obamini planovi da poveća oporezivanje bogatijih Amerikanca podijelilo je dvije stranke. On predlaže povećanje poreza za kućanstva koja zarađuju više od 250.000 dolara godišnje, a republikanci se protive svakom povećanju poreza, što dovodi u pitanje zdravstvenu i socijalnu reformu demokrata. Iako obje strane ističu spremnost za kompromis, to je zato, smatraju analitičari, da bi mogle optužiti jedna drugu u slučaju da dogovor propadne i padnu u fiskalnu liticu.

U slučaju da se propadnu svi dogovori, porezi bi rasli više od 3400 dolara po kućanstvu, počelo bi automatsko smanjenje rashoda, a ukinule bi se i povećane naknade za nezaposlene. Posljedično, ekonomija bi u prvoj polovici godine završila u recesiji, a to bi značajno otežalo i oporavak globalne ekonomije.

Jutarnji.hr, DEPO PORTAL-BL!N MAGZAIN/đk