Tajna izdržljivosti Kineskog zida leži u ljepljivoj riži koju su radnici za vrijeme vladavine dinastije Ming upotrebljavali kao izrazito čvrst malter, otkrili su kineski naučnici.

"Za izgradnju dijelova Velikog zida iz vremena dinastije Ming, prije 600 godina, koristila se mješavina smjese od ljepljivog pirinča i kreča", objasnio je Džang Bingđijan, profesor hemije na Univerzitetu Hangdžu u istočnoj Kini.

Građevinski radnici drevne Kine su koristili ovu smjesu još pre 1.500 godina, naveo je Bingđijan.

Ljepljivi malter od pirinča učvrstio je cigle i kamene blokove tako snažno da na nekim mjestima još uvijek ni korov ne može da raste.

Ovaj drevni malter je vjerovatno bio prvi kompozitni vezivni materijal na svijetu, proizveden od mješavine organskih i neorganskih komponenata - amilopektina i kalcijum-karbonata, rekao je dr Džang, dodajući da je amilopektin pomogao u stvaranju kompaktne mikrostrukture koja je omogućila da Kineski zid bude stabilniji i da ima veću mehaničku čvrstinu.

Džang je napomenuo da je upotreba ljepljive riže predstavljala najveće tehničko dostignuće tog doba.

Građevinari su koristili ljepljivu rižu i za izgradnju grobnica, pagoda i gradskih zidina, prenosi Dejli telegraf. Pojedine građevine su bile dovoljno čvrste da se odupru jakim zemljotresima i drugim prirodnim nepogodama.

U vrijeme izgradnje Velikog zida, stanovnici južne Kine su se bunili, jer su vlasti zapljenjivale sav pirinač kako bi se nahranili radnici i sagradio zid.

Kineski zid je najveća građevina na svijetu. Dvogodišnja studija okončana aprila mjeseca 2009. godine otkrila je da je zid dug čak 8.851,8 kilometara. Do tada se smatralo da njegova dužina iznosi „samo" 6.300 kilometara.

(BLIN/tg)