Razgovarala: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Od kada je postao prvi čovjek Tuzle, u njoj su se dogodile brojne promjene koje je danas svrstavaju među najprosperitenije gradove Bosne i Hercegovine, a njenog načelnika među najaktivnije, najagilnije i najbolje političke kadrove ove zemlje. Među brojnim kadrovskim promašajima koje je zadnjih godina favorizirao SDP i dovodio na raznorazne čelne funkcije u FBiH, Jasmin Imamović zasigurno predstavlja jedan od rijetkih primjera kvalitetnog političara koji prije svega razmišlja o dobrobiti svojih (su)građana, istih onih koji mu godinama bezrezervno ukazuju povjerenje.

Stoga spremno pristaje na razgovor o svim pitanjima koja preispituju njegove učinke tokom višegodišnjeg mandata na čelu Tuzle, ali i o raskolima unutar partije kojoj pripada i za koju tvrdi da je, uprkos svemu, jedina politička opcija koja može sačuvati zajednički život u Bosni i Hercegovini.   

Gospodine Imamoviću, već dugo ste prvi čovjek Tuzle, a sada ste ponovo kandidat za načelnika. Šta smatrate svojim najvećim projektima i pozitivnim poduhvatima tokom svog dugogodišnjeg mandata?

Tuzla nikad nije bila ljepša, u Tuzlu nikada prije nije dolazilo toliko ljudi iz zemlje i inostranstva, i nikad prije u Tuzli nije bilo toliko gradilišta. Tuzla je i danas najveće gradilište u BiH, a nova gradilišta se otvaraju i novi zahtjevi za gradnju pristižu općinkoj administraciji. Tuzla je danas preporođen grad i nije lako navesti sve projekte i poduhvate na kojima smo moji saradnici i ja radili tokom proteklog perioda. Ipak, ako bih izdvajao najveće projekte, koji su ujedno bili i naši najveći izazovi, svakako bih izdvojio rješavanje problema vodosnabdijevanja, odnosno ukidanje redukcija vode, nakon 70 godina, toplifikacija skoro svih kolektivnih objekata na cijeloj teritoriji, što je ravno čudu, izgradnja najsavremenije sanitarne deponije sa najsavremenijim tretmanom čvrstog otpada u regiji, regulacija skoro svih vodotoka što je trajalo dugo i bilo skupo; ovih dana savladavamo najveći ostatak slijeganja i najgoru saobraćajnicu pretvaramo u najbolju, ukrašenu nadvožnjakom, s jedne strane drugim i trećim slanim jezerom, s druge strane ogromnim centralnim parkom posvećenim kontinuitetu BH državnosti, pa Trg slobode, najveći u BiH i mnogo toga... 

Da, ali šta su time, konkretno, dobili građani Tuzle?

Nizom komplementarnih projekata, od kojih je najznačajnija izgradnja kompleksa Panonika, sa tri slana jezera, slanim slapovima, arheološkim parkom, (za koji dan i geološkom muzejskom postavkom), uspjeli smo promijeniti imidž Tuzle, građanima Tuzlu učiniti udobnijom za život (danas ga ne mogu ni zamisliti bez slanih jezera), i okrenuti se ka turizmu, privrednoj grani koja je prije deset godina, bila nezamisliva u Tuzli. Zaustavljeni su uzroci tonjenja tla u Tuzli nakon što nas ta ekološka katastrofa maltretirala 120 godina. Ponosan sam i na rad naših javnih komunalnih preduzeća. Putem sudskih tužbi, vratili smo nezakonito privatiziranu javnu imovinu svih građana, izgradili nove javne komunalne objekte, osnovali nova javna komunalna preduzeća, svu imovinu proglasili javnom i razvili komunalnu privredu u kojoj radi oko 2000 ljudi.

Osim grada i ambijenta koji je ugodniji za život, postoje li još neki elementi koji Tuzlu danas čine jednim od najprespektivnijih i najpoželjnijih bh. gradova? 

Konkretno, danas u Tuzli imamo najniže cijene centralnog grijanja u BiH, najnižu cijenu odvoza smeća, najnižu cijenu obdaništa i nastavićemo sa takvom politikom cijena gdje god je to moguće. Imamo najveći razvojno poduzetnički centar i inkubator malih i srednjih preduzeća u BiH, i najbolji tehnološki park na Balkanu, u kojima je otvoreno ili sačuvano oko 1.000 radnih mjesta. Radi se o radnim mjestima u direktnoj proizvodnji, ali i u informaciono-komunikacionim tehnologijama. Danonoćnim radom općinske administracije, permanentno je omogućavana gradnja komunalnih, poslovnih i stambenih objekata. U posljednjih deset godina izgrađeno je oko 1.250.000 m2 poslovnih i stambenih objekata, što je omogućilo neprekidnu uposlenost preko 2.000 građevinskih radnika i stvorilo novu vrijednost od skoro 2 milijarde KM. Intenzivna gradnja najbolja je mjera za razvoj i zapošljavanje jer, za gradnju samo jednog objekta vezan je rad do 50 malih i srednjih preduzeća. 

Šta je sa investitorima i novim investicijama?

Tuzla je danas najveće gradilište u BiH. Tako će biti i u budućnosti. Radi bržeg razvoja i većeg zapošljavanja, obezbijedili smo najniže takse i najkraće rokove za registraciju preduzeća, gradnju objekata i sl. I zato je Tuzla jedan od najvećih magneta za investitore i investicije. Uporedo sa svim ovim aktivnostima, vodili smo humanu socijalnu politiku, iako izvorno nismo nadležni. Vodimo brigu o svim socijalno ugroženim kategorijama, a posebno o djeci sa smetnjama u razvoju, djeci bez roditeljskog staranja i starim i iznemoglim osobama.

Kada se osvrenet iza sebe, iskreno, koliko ste Vi sami zadovoljni učinjenim?

Ja nikad nisam zadovoljan urađenim i vjerujem da je uvijek moguće uraditi više.

S obzirom na to, šta su Vaši glavni aduti u ovogodišnjoj izbornoj trci koji bi trebali ponovo da pridobiju glasove tuzlanskih građana?

Do sada urađeno i nastavak razvoja Tuzle. Na ovim izborima, moji saradnici i ja branimo kontinutet razvoja, javnu imovinu, kako bismo nastavili započeti tempo razvoja i u skoroj budućnosti ga još i ubrzali i kako bismo do kraja realizirali sve pravce zacrtane dugoročnom stragijom razvoja. Moji aduti su vidljivi golim okom. Svi treba da se sjete kako je Tuzla izgledala prije 10 godina, kako im je u njoj bilo živjeti. Zatim tu nekadašnju Tuzlu trebaju uporediti sa današnjom i da na osnovu toga zaključe da ćemo, na osnovu toga što smo do sada uradili i što radimo trenutno, u narednom periodu uraditi sve što smo našom Strategijom razvoja, usvojenom u maju mjesecu ove godine, zacrtali. Tuzla zaista nikad nije bila ljepša i život u njoj nikad nije bio udobniji. Danas u Tuzli gostima imamo šta ponosno pokazati. Osim toga, u proteklim godinama porastao je ugled Tuzle. Moj cilj je da Tuzla, za vrijeme koje je kraće od četiri godine, bude najljepši i za život najudobniji grad u BiH.

Danas su slana jezera i obnovljena historijska jezgra sa trgovima i parkovima, naša najveća razvojna šansa. Ovaj kompleks privukao je do sada 2,5 miliona posjetilaca, ali i najveću investiciju u BiH (UniBristol), investiciju u desetak  novih hotela i investiciju u širenje i adaptaciju postojećih hotelsko ugostiteljskih objekata. Općinske službe obasute su zahtjevima za gradnju novih hotela. Ove godine smo povećali kapacitet, da bismo mogli primiti što više ljudi. Slana jezera ostvarila su svrhu.

O tuzlanskim slanim jezerima se mnogo govori i piše, neki ih smatraju pravim gradskim čudom, dok drugi osporavaju njihove pozitivne učinke. Kako odgovarate na takve komentare?

Kompleks slanih jezera, obogaćen obnovljenom historijskom jezgrom, uljepšan najljepšim trgovima i prakovima u BiH, postao je naša najveća komparativna prednost, jer radi se o jedinim slanim jezerima u Evropi. Danas su slana jezera i obnovljena historijska jezgra sa trgovima i parkovima, naša najveća razvojna šansa. Ovaj kompleks privukao je do sada 2,5 miliona posjetilaca, ali i najveću investiciju u BiH (UniBristol), investiciju u desetak  novih hotela i investiciju u širenje i adaptaciju postojećih hotelsko ugostiteljskih objekata. Općinske službe obasute su zahtjevima za gradnju novih hotela. Ove godine smo povećali kapacitet, da bismo mogli primiti što više ljudi. Slana jezera ostvarila su svrhu. Zadovoljen je i ekološki aspekt, jer umjesto močvare imamo najljepši, najzdraviji i najčistiji kompleks u BiH. Građanima Tuzle ljeti je život udobniji i bolji nego građanima bilo kojeg kontinentalnog grada u regiji. Za najmanju cijenu u regiji, mogu imati najbolju moguću uslugu. Drugi građani dugo putuju da bi na slanim jezerima mogli uživati jedan, dva ili nekoliko dana. Tuzlacima i stanovnicima okolnih gradova ovaj objekat dostupan je svakodnevno. Javno preduzeće koje upravlja ovim javnim objektom, posluje pozitivno i to svake godine bolje. U sezoni upošljava skoro 150 radnika. Nakon izgradnje trećeg jezera, širenjem kompleksa, biće više gostiju, ostvarivaće se veća dobit i biće više uposlenika.

Znači li to da ćete i u budućnosti nastaviti graditi jezera po Tuzli, ako ostanete na njenom čelu?

Kada je projekat dobar, treba ga razvijati sve dok donosi korist. Ako interes gostiju iz zemlje i inostranstva i dalje bude rastao, treba nastaviti sa gradnjom novih jezera. Nakon dovršetka izgradnje trećeg jezera, nadvožnjaka, koij sa dvije kolovozne trake ali trotoarom širokim pet metara, veže trg Slobode sa kompleksom jezera, dovršetka obnove historijske jezgre grada i dovršetka još nekoliko malih hotela, kao i nakon dovršetka kompleksa Bristola, Tuzla će definitivno biti najatraktivnija turistička destinacija u BiH, a to je velika razvojna šansa za Tuzlu. Pozitivni učinci su očigledni i mi se na one koji osporavaju neosporivo, ne osvrćemo.

Dakle, Tuzla kao turistički grad je realna budućnost ili, ipak, malo pretjerana ambicija? 

Na ovo pitanje sam djelimično odgovorio. Ove godine smo u kompleksu slanih jezera imali preko 400.000 posjetilaca. Broj turista iz inostranstva, u odnosu na prethodnu godinu, povećao za 30%. Kada se 2013. godine otvori najluksuzniji turistički i ugostiteljski objekat u BiH, u kojem je skoro sve zasnovano na slanoj vodi, kada se dovrši gradnja nekoliko malih hotela, a zahtjeve za gradnju smo primili, Tuzla će biti najatraktivnija turistička destinacija u BiH. Već sada, niti jedan grad u BiH ali i šire, nema plažu od 7 hektara, sa slanom vodom čija je čistoća uvijek na nivou pitke vode i sa drugim standardima koji su iznad standarda Plave zastave. Osim toga, dovršavamo pasarelu koja povezuje slana jezera sa Trgom slobode, završili smo uređenje parka visokih standarda i iz njega ćemo još jednom pasarelom vezati historijsku jezgru sa plažama slanih jezera, sve smo bolji u kngresnom turizmu i kulturnom turizmu. Naši snovi, nekada proglašavani utopijom, polako se, jedan po jedan, pretvaraju u stvarnost.  

Ako se malo odmaknemo od turizma i prosperiteta koji obećavaju slana jezera, kakva je realna ekonomska situacija u gradu, kako danas žive građani Tuzle?

Kao što je poznato poluge za ekonomski razvoj su u rukama viših nivoa vlasti (kantoni i entiteti). Nažalost, efekti za neki napredak se nisu bitnije osjećali, pa smo odlučili da vlastitim snagama ne čekajući više nivoe vlasti, pokrenemo izgradnju i razvoj grada. Donijeli smo blagovremeno strateške odluke i usvojili strateške pravce razvoja u skladu sa usvojenom strategijom razvoja Tuzle. Strategiju razvoja Tuzle do 2015. godine realizovali smo već 2010. i u maju ove godine usvojili smo Strategiju razvoja Tuzle do 2026. godine. I nju ćemo realizovati prije vremena, onako kako smo prije roka ostvarili prethodnu. Stvarali smo uslove za neprekidnu gradnju i na osnovu toga u Tuzli, osim velikih komunalnih objekata (ceste, fabrika vode, sanitarna deponija, regulacija vodotoka, kompleks slanih jezera, parkovi, trgovi  i sl.) izgradili smo ili stvorili uslove za gradnju 1.250.000 m² poslovnih ili stambenih prostora, što je novostvorena vrijednost od blizu dvije milijarde KM. Neprekidna gradnja omogućava stalnu uposlenost oko 2000 građevinskih radnika, tajna razvoja je u gradnji, jer je za gradnju jednog objekta vezano 50 malih i srednjih preduzeća. Sačuvali smo dosadašnje proizvodnje, ali smo putem razvoja turizma, trgovine, novih tehnologija i stvaranjem uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća otvorili sasvim nove pravce razvoja. 

Tvrdite da Tuzlaci žive bolje od ostatka BiH... Na osnovu čega?

Građani žive bolje od bh. federalnog i kantonalnog prosjeka. Ljeti im je udobniji život nego drugima, a zimi imaju najjeftinije grijanje u BiH. Ako država i Federacija krenu intenzivnije u gradnju cesta, ako poduzmu energičnije razvojne mjere, stopa zaposlenosti će porasti i život će biti bolji i ovdje i svuda. Kao što je poznato, stepen  zaposlenosti je u korelaciji sa ekonomskim razvojem, pa otud imamo da je nivo privredne razvijenosti (GDP) Tuzle, brži i veći u odnosu na prosjek TK za 75%, a u odnosu na prosjek Federacije BiH za 37 %. Ili npr. Tuzla ima 8.422 registrovana subjekta koja privređuju, što je skoro duplo više u odnosu na npr. Zenicu (mjereno na 1000 stanovnika). Lokalna vlast nije nadležna za otvaranje radnih mjesta, ali jeste za stvaranje ambijenta za razvoj i zapošljavanje, u čemu smo postigli odlične rezultate, za što smo od strane međunarodne zajednice 2006 g. nagrađeni sa „BEACON STATUS“ i proglašeni kao najupješnija općina u BIH za lokalni ekonomski razvoj.

Ako ponovo pobijedite i ostanete na čelu Tuzle, kako planirate njen dalji razvoj? Možete li navesti neke konkretne projekte na kojima ćete raditi?

Razvoj je svakodnevan i permanentan. Treba sačuvati izgrađeno i fizički, jer ima problema sa devastacijom) i pravno. Sačuvati javnu imovinu od privatizacije, nastaviti dobro započete uspješne projekte i potvrđeno uspješne pravce razvoja. Dakle, sačuvati javnu imovinu, zadržati dosdašnje pravce razvoja i otvarati nove. Pošto imamo najbolji tehnološki park na Balkanu (BIT 1 i BIT 2), gradimo BIT Centar 3 i planiramo gradnju BIT Centra 4 posvećenog inteligentnim sistemima i našem krajnjem cilju: Tuzla pametan grad. Sa tim u vezi je i zadržavanje pozicije regionalnog lidera u energetskoj efikasnosti, primjena svih elemenata ove efikasnosti ali i nastojanje da se u Tuzli omogući ne samo instaliranje, nego i proizvodnja sunčevih kolektora, građevinske izolacije od ovčije vune i sl. Pošto smo izgradili najveći inkubator malih i srednjih preduzeće, imamo cilj da ih napravimo više. Pošto smo riješili redukcije vode nakon 70 godina, moramo dovršiti posao i dostići i one visinske zone koje dostigli nismo i smanjiti gubitke vode u mreži. Projekat za to postoji, a tu nam je cilj uštedjeti godišnje puno novca. Samo na gradskoj kući, kada smo je pretvorili u štedljivu, uštedimo na grijanju 23.000 km mjesečno. Hoćemo i druge zgrade pretvoriti u štedljive. Spomenuo sam malo prije dalji razvoj ozbiljnog turizma, dalji razvoj trgovine, petlja šićki brod je gotova, sada je spajamo sa gradskim ulicama a plan nam je i produženje južne saobraćajnice do Slavinovića, pošto smo toplificirali skoro sve kolektivne objekte i time za nekoliko godina uradili više nego u prethodnih 20, nastavljamo sa ciljem toplifikacije i individualnih objekata itd.

Danas se u BiH svi pozivaju na multikulturalnost, a malo ko je zaista prakticira. Da li je zajednički život u Tuzli realnost ili samo izlilaza floskula? 

Zajednički život u Tuzli jeste realnost, tradicija i tajna naše sinergije u razvoju. Zajednički život treba njegovati i mi u Tuzli znamo tajnu harmonizacije među razlikama. To građani Tuzle u poslednjih stotinu godina znaju bolje od bilo koga u BiH.

Zašto ste u centru Tuzle postavili spomenik kralju Tvrtku I, odnosno zašto baš njemu kao historijskoj ličnosti BiH?

Roman Abdulaha Sidrana "Otkup sirove kože" nije dikvalifikovan, kako tvrdi Abdulah Sidran, nego, nije ušao u uži izbor za nagradu "Meša Selimović". Posao žirija nije da diskfalifikuje romane nego da odabere pet koji će ući u uži izbor za Nagradu. Također, žiri ni jednom riječju nije napisao da je Sidranov roman diskfalifikovan, što možete pročitati u Odluci i obrazloženju žirija... Bilo je dosta neugodnosti, ali nagrada Meša Selimović i dalje je najuglednija i najpoželjnija nagrada na prostoru ex Jugoslavije.

I to je u funkciji zajedničkog života i njegovanja našeg zajedničkog naslijeđa. Osim toga, cijeli kompleks spomen parka u funkciji je povećanja udobnosti Tuzle i njene privlačnosti za turiste i investitore. Ovim zahvatom, uređena površina historijske jezgre i pješačke zone povećana je za oko 30.000 metara kvadratnih. I turisti i investitori ne dolaze u ružne, nego u lijepe gradove, ne dolaze u posvađane, nego u u harmonične sredine. Osim toga,  razvijene evropske zemlje kontinuitet svoje državnosti i suverenosti dokazuju spomenicima vladara i to kraljeva, tj. suverena, iz vremena kada su još bile kraljevine. Na isti način na koji oni to pokazuju nama, sada mi pokazujemo njima, da smo jedna kulturna, evropska država sa višestoljetnim kontinuitetom državnosti. Osim toga, godinama smo svjedoci negiranja bh. održivosti, i upornih pokušaja ugrožavanja cjelovitosti naše jedine domovine. Zato je važno da tim destruktivnim političkim snagama, koje više misle o nekim drugim državama i kulturama, nego o našoj bosanskoj i bosanskohercegovačkoj, pokažemo da su slabi i maleni u odnosu na sva bh. stoljeća, da im kažemo da je ovo Tuzla, da je ovo Bosna, da je ovo Bosna i Hercegovina, da je ovo Evropa, da je to tako bilo, jeste i tako će ostati.
A spomenik prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću posvećen je našim zajedničkim korijenima i višestoljetnom kontinuitetu bh. državnosti. Želja nam je i to da ovaj spomenik, uz puno uvažavanje naših postojećih nacionalnih identiteta, utiče i na stvaranje kolektivne svijesti o našem zajedničkom bosanskom identitetu.  

Ovogodišnji izbor najboljeg romana za Nagradu Meša Selimović pratile su negativne konotacije oko diskvalifikacije romana ‘Otkup sirove kože’ Abdulaha Sidrana, za koji mnogi eminentni kritičari kažu da predstavlja kapitalno djelo bh. književnosti. Smatrate li da je izbacivanje Sidrana donekle ipak bacilo sjenu na čitavu manifestaciju ˝Cum Grano Salis˝ i nagradu samu?   

Prema Odluci žirija  i njenom obrazloženju, kao i u skladu sa dosadašnjom praksom, roman Abdulaha Sidrana "Otkup sirove kože" nije dikvalifikovan, kako tvrdi Abdulah Sidran, nego, nije ušao u uži izbor za nagradu "Meša Selimović". Posao žirija nije da diskfalifikuje romane nego da odabere pet koji će ući u uži izbor za Nagradu. Također, žiri ni jednom riječju nije napisao da je Sidranov roman diskfalifikovan, što možete pročitati u Odluci i obrazloženju žirija koja se nalazi na web stranici Općine Tuzla www.tuzla.ba.

Osnivač nagrade insistira na potpunoj neovisnosti i slobodi u radu selektora i članova žirija. Članovi žirija:  akademik Zdenko Lešić, predsjednik, akademik Predrag Matvejević, Andrej Nikolaidis, Irfan Horozović i Mirjana Đurđević izabrali su roman Faruka Šehića „Knjiga o Uni“ da kao najbolji roman objavljen u 2011. godini na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, dobije nagradu „Meša Selimović“. Principijelnost  i neovisnost žirija usprkos velikim Sidranovim pritiscima i pritiscima pojedinih medija samo su povećali povjerenje u Nagradu.
A o njenom ugledu govore i imena dosadašnjih članova žirija i selektora: Mirko Kovač, Muhamed Dželilović, Tvrtko Kulenović, Filip David, Ivan Lovrenović, Svein Monnsland, Renate Lachmann, Enver Kazaz, Miljenko Jergović, Branko Čegec, Marko Vešović, Mile Stojić, Zvonko Kovač, Tatjana Rosić, Alma Denić Grabić, Vladimir Arsenić, Irfan Horozović, Julijana Matanović, Andrew Wachtel, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Pavle Goranović, Semezdin Mehmedinović, Aleksandar Jerkov, Nedžad Ibrahimović, Edisa Gazetić, Mihajlo Pantić, Boguslaw Zielinski, Robert Hodel, Davor Beganović, Ferida Duraković, Stevan Tontić, Maciej Falski, Angela Richter, Krešimir Bagić, Zdenko Lešić, Jagna Pogačnik,Jasmina Vrbavac, Ivana Šojat Kuči, Emir Imamović, Mirjana Đurđević...
Naravno, ukusi su različiti, i sam sam čitao Sidranovu knjigu i veoma mi se sviđa ali do književnih susreta nisam čitao druge, to nije ni bila moja obaveza nego obaveza selektora i žirija. Ove godine u konkurenciji su, kažu, bile odlične knjige. Teško je od svih njih odabrati samo jednu. Samo jedan roman je pobijedio a pri tome drugi romani nisu diskvalifikovani ili omalovaženi, nego su nominirani, jedni su ušli u najuži izbor i, konačno, odabran je samo jedan. Bilo je dosta neugodnosti, ali nagrada Meša Selimović i dalje je najuglednija i najpoželjnija nagrada na prostoru ex Jugoslavije.

Član ste SDP-a BiH, partije koja je posljednjih mjeseci predmet brojnih kritika i preispitivanja. Da li su, po Vama, posljednja dešavanja u i oko SDP-a u javnosti poljuljala autoritet ove partije ili se iz nastalih događaja mogu izvući pozitivne posljedice?

Sve je iskustvo, i ljudi i grupe se uče dok su živi. Mislim da vlada preveliki pritisak na SDP i da bi te grubosti mogle više škoditi našim protivnicima, nego koristiti. Malo prije sam opisao biće SDP-a. Možete li zamisliti BiH bez jedne takve partije, ja duboko vjerujem, ubjedljivo najbosanskije u BiH? Ako protivnici budu previše grubi, građani će to opaziti i stati na stranu ugroženih vrijednosti socijaldemokratske ideje i multikulturalnog bića SDP-a, koje za mene predstavlja njegovu najveću vrijednost.

A unutrašnji sukobi i raskoli među dojučerašnjim partijskim perjanicama... Šta za SDP znači odlazak Željka Komšića?

SDP je pogođen Željkovim odlaskom. O Željku Komšiću mislim sve najbolje. On je sam donio odluku o odlasku, on i ja nismo razgovarali o tome i o svemu ne znam dovoljno. Samo je jasno da je svojim odlaskom oštetio i SDP,  ali i sebe. Bolje je bilo da nije otišao, niko u SDP BiH nije sretan zbog toga, nego je, naprotiv, svima veoma žao. SDP, kao ideja i sve ono što ga krasi, sve ono što sam naprijed rekao o karakteru SDP-a i njegovih kandidatskih lista, mora ići naprijed i sigurno će trajati kao cjelina, sa svima nama ili bez bilo koga od nas posebno. 

Zašto i dalje vjerujete da su ideje koje zastupa ova partija političke opcije u koje građani BiH trebaju imati najviše povjerenja?

Možete li zamisliti BiH bez jedne takve partije, ja duboko vjerujem, ubjedljivo najbosanskije u BiH? Ako protivnici budu previše grubi, građani će to opaziti i stati na stranu ugroženih vrijednosti socijaldemokratske ideje i multikulturalnog bića SDP-a, koje za mene predstavlja njegovu najveću vrijednost.

Narasle su jednonacionalne partije i trenuto je jedina velika politička snaga, na čijim su listama ljudi svih nacionalnosti, SDP. SDP po svom biću odgovara multikulturalnom biću BiH. Npr. nezamisliv je zajednički život u Tuzli bez vladavine SDP-a. Samo SDP u prva tri kandidata ima Iliju Jurišića, koji je poznati Hrvat, Nadu Mladinu, koja je poznata Srpkinja i mene, koji nisam nepoznat Bošnjak.Neki dan sam analizirao istaknute branioce BiH i Tuzle, a koji se nalaze na listi SDP-a za lokalne izbore. Ramiz Ramadanović, Jozo Nišandžić, Zoran Blagojević, Ekrem Šehović, Nikola Slavuljica, Rafo Jozić, Toromanović Mirzet, Zdenko Benković, Ramo Husagić...pa nosilac liste, legendarni Ilija Jurišić. Čija lista boraca ima ovakvu nacionalnu strukturu, osim lista SDP-a? SDP kao i druge partije, ima svoje mane ali jedno je sigurno – od prvog do posljednjeg člana SDP-a BiH Bosna i Hercegovina nikada i nikako ne može doći u pitanje. 

(DEPO PORTAL)