Dokument je izradio tim evropskih i američkih stručnjaka s ciljem da ga predstavi vladama evropskih država na današnji dan, koji je proglašen za Dan mora EU.

Okeani su kiseliji nego što su ikad bili u posljednjih 20 miliona godina, a ako se sadašnji trend nastavi oni će do 2100. godine biti 150 posto kiseliji nego što su bili u preindustrijsko doba, upozoravaju stručnjaci.

Ovo zakiseljavanje okeana izaziva ugljen dioksid, koji se emituje u atmosferu sagorijevanjem fosilnih goriva. Veća kiselost okeana otežava koraljima, jastozima, krabama, ostrigama i drugim organizmima da izgrade zaštitne ljušture.

Priobalne zone Mediterana ili Sjevernog mora su bogate takvim organizmima i mogu da budu naročito osjetljive na velike promjene u hemiji ugljenika, upozorio je vođa istraživanja Jele Bijma, iz njemačkog Instituta za polarna i morska istraživanja "Alfred Vegener".

U posljednjih 200 godina svjetska mora su već postala 30 posto kiselija. Okeani su od početka industrijske revolucije apsorbovali oko 430 milijardi tona ugljen dioksida, ili trećinu emisije ovog plina koja je proizvod ljudske djelatnosti.

Zbog globalnog zagrijavanja, neke vrste riba se premještaju u pravcu polova jer su njihova uobičajena staništa postala pretopla. Tako naseljavaju nove oblasti, u kojima postoji drugačija miješavina organizama. Ti novi stanovnici moraju da se izbore za opstanak s ekosistemima koji tu postoje hiljadama godina.

Ono što naročito zabrinjava su fosilni tragovi velikog skoka kiselosti svjetskih mora prije 55 miliona godina (možda kao posljedice prirodne emisije metana), koji je izazvao pomor među organizmima koji su živjeli na okeanskom dnu. Bijma ističe da zakiseljavanje okeana najviše ugrožava koralje i tzv. "morske leptire" (vrstu morskih puževa) jer je njima za izgradnju skeleta potreban lako rastvorljivi aragonit.

S druge strane, neki morski organizmi, naročito pojedine biljke, vjerovatno će bolje napredovati u toplijim i kiselijim morima. Studija apeluje na vlade evropskih država da podstaknu istraživanja koja bi pomogla da se razumije zakiseljavanje okeana, kao i da smanje emisiju stakleničkih plinova.

U decembru prošle godine na konferenciji o globalnom zagrijavanju, pod pokroviteljstvom UN-a, nije postignut novi sporazum o usporavanju ovog procesa. U najnovijoj studiji se upozorava da sadašnja istraživanja globalnog zagrijavanja iniciraju pojedini stručnjaci ili timovi, uz vrlo ograničenu opću koordinaciju.

(FENA/BLIN/DEPO/ma)