Piše: Mirna DUHAČEK
Od svih poželjnih oblasti za strane investicije u Bosni i Hercegovini, koja definitivno slovi za zemlju sa najvećim rizikom za bilo kakva ulaganja u regionu, energetski sektor je segment za koji su strani investitori najviše zainteresirani. Tvrde i da ovaj privredni segment BiH nosi najmanje rizika kada su u pitanju velika ulaganja stranog kapitala.
Zašto su energetski resusrsi BiH meta interesovanja stranih investitora?
Budućnost energetike leži u energetskoj efikasnosti, a smanjenje energetske potrošnje i eliminisanje energetskih gubitaka spadaju u glavne ciljeve Evropske unije. Bosna i Hercegovina je potpisala i ratificirala ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope (ECSEE) 2005, odnosno, 2006. godine. Riječ je o zajedničkom regulatornom okviru za energetska tržišta između EU i zemalja Jugoistočne Evrope koji pokriva aspekte energije, okoliša, konkurencije i zaštite potrošača u odnosu na električnu energiju, naftne derivate i prirodni gas. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, potpisan 2008. godine, definira saradnju u energetskom sektoru na osnovu uspostavljanja ECSEE.
- Ipak, stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i njegova provedba nisu nužan preduslov da bi neka zemlja podnijela zahtjev za članstvo, iako se smatra važnim u procesu približavanja EU - kaže za DEPO PORTAL pomoćnica ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Amira Pintul.
Budući da je postizanje energetske efikasnosti jedan od rentabilnijih načina da se obezbijedi snabdijevanje energijom i smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte i drugih zagađivača, energetska efikasnost može se smatrati najvećim energetskim resursom u Evropi.
Kako stojimo s obnovljivim izvorima energije?
Stoga se Federacija BiH, kako nam kaže pomoćnica ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Amira Pintul, opredijelila za dalji razvoj sektora obnovljivih izvora energije.
| Koliko energije trošimo iz obnovljivih izvora? |
|
Prema podacima Ministarstva za energiju, rudarstvo i industriju FBiH, od trenutnog učešća energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji u Federaciji od instaliranih skoro 2500 MW hidropotencijal čini 1365 MW ili 54 posto, a termopotencijal iz uglja čini preostalih 46 posto. |
U obnovljive izvore energije (OIE) ubrajamo vodnu snagu, biomasu, solarnu energiju, energiju vjetra, geotermalnu energiju i energiju morskih talasa.
- FBiH mora graditi termoblokove iz više razloga - kaže za DEPO PORTAL Pintul, dodajući da bi se to omogućilo da se takvi proizvodni kapaciteti priključuju na energetske mreže, potrebno je obezbijediti sigurnu i kontinuiranu proizvodnju bazne energije iz naših termoelektana.
Također, napominje Pintul, izlaskom starih blokova iz pogona u vrlo skoro vrijeme Federacija može od izvoznika postati uvoznik električne energije. A ne treba zaboraviti ni činjenicu da proizvodnja električne energije iz uglja angažuje domaću radnu snagu u rudnicima, za koju se u narednom periodu ne nudi mogućnost alternativnog rješenja zapošljavanja.
- Hidroelektrane se grade na osnovu ekonomskog interesa, ali i zbog ispunjavanja određenih uslova vezanih za učešće obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Vjetroelektrane su izazov, kako našim elektroprivrednim preduzećima koje treba da ih uvežu u sistem, tako i našim građevinskim kompanijama koje će graditi ove elektrane s obzirom da se prvi put suočavaju s ovakvim zadacima - kaže za naš portal Pintul, pomoćnica ministra Erdala Trhulja.
U Centru za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) u Sarajevu kažu da BiH, poredeći se sa regionom, koristi najviše energije dobijene iz obnovljivih izvora energije, i to oko 35 posto od ukupne finalne potrošnje energije.
- BiH ima obavezu da do 2020. poveća ovaj udio na 41 posto dok zemlje u regionu u prosjeku trebaju povećati na oko 25-30 posto - kaže mašinski inžinjer CETEOR-a Elvis Hadžikadić, dodajući da BiH ima velike prirodne resurse za korištenje hidroenergije i energije dobivene iz biomase, što su ujedno i dva izvora za koja se smatra da su budućnost za razvoj OIE u BiH.
- BiH ima potencijal i za korištenje sunčeve energije, vjetar i geotermalne energije. Otvaranje novih radnih mjesta je najznačajinji cilj BiH po pitanju korištenja OIE - dodaje Hadžikadić.
Tehnologije za primjenu nekih od obnovljivih izvora energije su odavno poznate i u BiH i u određenoj mjeri je vršena njihova eksploatacija, ali bez značajnijeg državnog planiranja i ne na bazi najnovijih tehnologija za njihovu primjenu.
Svi ovi razlozi, kažu za DEPO PORTAL u Elektroprivredi BiH d.d. Sarajevo, doveli su do toga da u BiH/FBiH danas postoji veoma mali broj energetskih sistema na bazi obnovljivih izvora energije, osim velikih hidroelektrana.
Kako možemo povećati energetsku efikasnost?
U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH smatraju da sve mjere koje će se poduzeti u narednim godinama na poboljšanju energetske efikasnosti neće imati očekivanog učinka ukoliko se svijest prosječnog potrošača ne promijeni.
- Zbog toga Zakon o energetskoj efikasnosti, koji je u proceduri, predviđa aktivnu ulogu distributera energije upravo na prezentaciji ovih mjera i nameće distributerima obavezu da moraju ispuniti zahtjeve korisnika svojih usluga koje imaju za cilj, ne samo poboljšanje energetske efikasnosti, nego da mjere za poboljšanje energetske efikasnostu i sami predlažu korisnicima - kaže Pintul.
| Hoće li poboljšanjem energetske efikasnosti opasti cijene električne energije? |
|
Rad na poboljšanju energetske efikasnosti ne treba odmah vezati za motiv smanjenja cijene električne energije, bar ne u ovom početnom momentu i u uslovima u kojima se cjelokupni sektor energetike u BiH nalazi, kažu u Elektroprivredi BiH. - Teoretski to u daljoj perspektivi može i treba biti omogućeno, ali tek nakon što se pokrene i dostigne određeni stepen razvoja. Osnovni motiv za povećanje energetske efiksnosti, kako na strani proizvodnje, u privredi, tako i na strani potrošnje, jeste smanjenje potrošnje energenata, što automatski znači i manje račune za električnu energiju, ali i čistiju okolinu, za što smo svi odgovorni. Prema tome, interes građana je da se poveća energetska efikasnost u njihovim domaćinstvima, jer će samim tim štedjeti i novac i čuvati okolinu - kažu u Elektroprivredi BiH. |
Inače, sektor zgradarstva odgovoran je za 40 posto potrošnje energije, dok grijanje prostora predstavlja 50 posto energetskih potreba te je, stoga, neophodno posvetiti pažnju energetskoj efikasnosti u zgradarstvu.
U Centru za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj u Sarajevu kažu da je situacija sa energetskom efikasnošću u Federaciji, makar sa aspekta pravnog okvira u sektoru zgradarstva, u boljem stanju nego u Republici Srpskoj.
- U FBiH je već implementirana EU direktiva o energetskim karakteristikama objekata kroz set podzakonskih akata u 2009 godini. U RS se još uvijek projektuje prema JUS ili DIN standardima, dok je u FBiH na snazi pravilnik o tehničkim zahtjeva za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije koji definiše ograničenja sa aspekta potrošnje energije kod novih i sanacije starih objekata - kaže za DEPO PORTAL mašinski inžinjer iz CETEOR-a Elvis Hadžikadić.
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada u FBiH, smatraju u Elektroprivredi, trebao bi pozitivno utjecati na energetsku efikasnost u smislu da se gradnja zgrada uskladi sa zahtjevima energetske efiksnosti, jer će kupci birati one stanove sa većom klasom energetske efiksnosti, što će im perspektivno donijeti i niže račune za energente.
Pored sektora zgradarstva koji ima najveći potencijal za povećanje energetske efikasnosti, industrijski sektor također ima velik potencijal za značajnije smanjenje troškova vezanih za energiju.
- Sve više kompanija u BiH teži uvođenju načela sistema energetskog menadžementa. Sektori koji će akcionim planom za povećanje EE biti uključeni su sektor zgradarstava, industrije, saobraćaja i usluga. Kada govorimo o povećanju EE onda govorimo i o ekonomskom razvoju BiH jer u stambenom sektoru i industiji angažujemo domaću radnu snagu za planiranje, implementaciju i realizaciju mjera (projektante, konsultante, građevinsku industriju....) - rekao je za naš portal Hadžikadić.
On dodaje da zemlje regiona ne prednjače mnogo kada je u pitanju energetska efikasnost.
 |
| Sektor zgradarstva ima najveći potencijal za povećanje energetske efikasnost |
- Ali kao dobar primjer za BiH mogu poslužiti Austrija i Njemačka, koje su uspjele da realiziraju znatan obim projekata iz oblasti energetske efikasnosti uz jasno definisanu politiku i strategiju. Ono što je potrebno BiH jeste dogovor entiteta kako bi bili u stanju da kroz projekte EE, ali i OIE, pokrenemo razvoj BiH za što svakako ima kapaciteta i znanja u domaćim firmama - kaže za DEPO PORTAL Hadžikadić.
Povećanje energetske efikasnosti moguće je postići kako u proizvodnji i distribuciji energije, tako i u potrošnji energije, kažu za DEPO PORTAL iz Elektrodistribucije BiH.
- U segmentu proizvodnje električne energije u posljednje vrijeme, bar kada je u pitanju JP EPBiH, postignuti su značajni rezultati u smislu povećanja energetske efikasnosti, provedbom ciklusa rekonstrukcija i modernizacija postojećih proizvodnih objekata. JP EPBiH čini napore da se izgrade i nova postrojenja sa najmodernijim tehnologijama, koja bi zamijenila neka postojeća postrojenja koja su na izmaku životnog vijeka i ne odgovaraju današnjim trendovima kada je u pitanju energetska efikasnost. Ovdje je bitno iskoristiti naše komparativne prednosti i uspostaviti odgovarajući balans iskorištenja konvencionanih izvora energije (ugalj, velike hidroakumulacije) i obnovljivih izvora (biomasa, male protočne HE, vjetar, sunce..), što je danas provjereni recept za razvoj jednog energetskog sektora, ali i povećanje energetske efikasnosti - rekli su nam u Elektroprivredi.
Istovremeno, napominju da kada je u pitanju energetska efikasnost, "mentalitet i ustaljene navike našeg čovjeka, aktuelna politika cijena električne energije, kao i konstantno plasirana teza da BiH ima energije u izobilju, utiču da i privreda i građani uglavnom neracionalno troše energiju, što u konačnici utiče na nepovoljnu energetsku intenzivnost u BiH".
- Ovakva praksa se mora promijeniti. Energetski izvori koje posjedujemo nisu neiscrpni, te moramo imati odgovornost i prema sljedećim generacijama. S druge strane, niska cijena električne energije nije stimulans da građani u većoj mjeri štede energiju, ili da kupuju uređaje veće klase energetske efikasnosti, koji su u principu skuplji - kažu u Elektroprivredi BiH.
Da li država ima ikakve podsticajne mehanizme za poboljšanje energetske efikasnosti?
 |
| Trendovi i dinamika aktivnosti na poboljšanju energetske efikasnosti, kako na državnom tako i na entitetskim nivoima, nije adekvatna i ne zadovoljava potrebe privrede i građana, smatraju u Elektroprivredi BiH |
Trendovi i dinamika aktivnosti na poboljšanju energetske efikasnosti, kako na državnom tako i na entitetskim nivoima, nije adekvatna i ne zadovoljava potrebe privrede i građana, kažu za DEPO PORTAL u Elektroprivredi BiH.
- BiH kasni za zemljama u regionu u transponiranju i implementaciji pravne stečevine EU u domenu energetske efikasnosti, pa tako još uvijek nemamo usvojen Zakon o energetskoj efikasnosti kao ni Akcioni plan povećanja energetske efikasnosti - pojašnjavaju nam u Elektroprivredi BiH.
Sa druge strane, prema posljednjem izvještaju EUROSTAT-a, cijena električne energije u BiH je najniža u Evropi, napominju u Elektroprivredi. Pri tome, naravno, iz Elektroprivrede ne navode da je životni standard građana na daleko višem nivou u zemljama Evrope, nego u BiH, te je stoga konstatacija o najnižoj cijeni električne enrgije u najmanju ruku licemjerna.
- EU i druge međunarodne ekspertne i finansijske institucije su u više zvaničnih dokumenata potcrtale da je niska cijena električne energije u BiH jedna od prepreka za povećanje energetske efikasnosti kao i za pokretanje investicija u energetskom sektoru uopšte - tvrde dalje u Elektroprivredi.
Šta za BiH znači izgradnja malih hidroelektrana?
Njemačko-bosanskohercegovačka firma GRID BH svojevremeno se našla pred velikim iskušenjima, zbog raznih političkih i lobističkih opstrukcija. Prva mini hidrocentrala u vlasništvu ove firme, koja je 2009. puštena u rad u Pruscu, još tada je otvorila niz pitanja ko je u Bosni i Hercegovini zaista za eneregetski razvoj, a ko je tu u zaštiti svojih lobističkih interesa.
U Elektroprivredi BiH, pak, kažu da ovakvi projekti predstavljaju razvojnu mogućnost i šansu, ne samo u povećanju proizvodnje električne energije, nego i u smislu da bi takve hidrocentrale ujedno bile i pokretač privrednog razvoja tog regiona.
Time se omogućava lokalnom stanovništvu bolja ekonomska egzistencija, kroz podršku ovakvih projekata lokalnoj zajednici vrlo često u investiranju u infrastrukturu, odnosno, lokalne puteve, razvoj elektro-mreže šireg područja... Izgradnja malih hidroelektrana na području nekog kantona/regije, treba da se sinhronizuje sa lokalnim programima ukupnog razvoja i izgradnje novih energetskih objekata - smatraju u Elektroprivredi, dodajući da lokalne zajednice treba da dobiju veći značaj, odgovornosti i nadležnosti u ostvarivanju strateških dugoročnih razvojnih ciljeva i usmjerenja ka racionalnom i rentabilnom energetskom iskorištavanju potencijala pojedinih obnovljivih izvora energije kojima raspolaže BiH.
Iz tog razloga akumulirana sredstva za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije Vlada FBiH je odlučila da u 2012. godini iskoristi za podsticaj proizvodnje električne energije iz mini i mikro solarnih elektrana, postrojenja na biomasu te onim mini hidroelektrana koje su već u sistemu podsticaja.
U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije Federacije BiH smatraju, također, da će potražnja za tzv. zelenom energijom, koja je u Evropi sve veća, utjecati na porast cijena energije dobijene iz obnovljivih izvora te razvijanje ovog tržišta, što znači da će potreba za podsticajima biti sve manja.
- Ministarstvo apsolutno podržava sve projekte korištenja obnovljivih izvora energije, a posebno izgradnju malih hidroelektrana, pod uslovom da se radi o planskom pristupu. Ukoliko proizvođač, odnosno potencijalni investitor, ima mogućnost plasmana električne energije na domaće i strano tržište, ovo Ministarstvo daje bezrezervnu podršku - kaže Amira Pintul.
Postoji li u BiH zakonska regulativa energetske efikasnosti?
Sigurnost, pogotovo stranih, investicija u energetskom sektoru doprinijet će njegovom razvoju i sigurnosti snabdijevanja, ali isto tako biti i pokretačka snaga za novi ekonomski razvoj i napredak u FBiH, kaže Pintul:
- Taj stav ova Vlada je zauzela prilikom preuzimanja vlasti. Zbog toga je ovo ministarstvo u proteklih godinu dana vrlo intenzivno radilo na pripremi niza nedostajućoh zakona, jer je ovaj sektor do dolaska ove Vlade FBiH bio pokriven uglavnom uredbama na koje se nijedan ozbiljni investitor ne može osloniti.
Tako se u parlamentarnim procedurama usvajanja nalaze Zakon o električnoj energiji, Zakon o obnovljivoj energiji i efikasnoj kogeneraciji, Nacrt Zakona o energetskoj efikasnosti je usvojen na Vladi FBiH a sada će u parlament pa na javnu raspravu, pri kraju je i nacrt Zakona o nafti i naftnim derivatima, a radi se i na izradi Zakona o gasu i Zakona o energiji, kao krovnom zakonu sektora energije.
Koliko će zaista potrajati usvajanje ovih zakona, s obzirom na krizu vlasti na svim nivoima, ne može se sa sigurnošću reći. Ali činjenica je da svakim danom, sve dok se ne usvoji Zakon o energetskoj efikasnosti i ne počne provoditi, Bosna i Hercegovina bilježi nepotrebne gubitke, koje uz malo rada i posvećenosti vlasti može pretvoriti u svoju prednost.
| Ko zaustavlja njemačke investicije u BiH? | |
 |
|
|
DEPO PORTAL svojevremeno je napravio prilog o njemačko-bosanskohercegovačkoj kompaniji GRID, koja je imala velikih problema u ostvarivanju milionskih razvojnih projekata u BiH. Glavni igrači opstrukcije bili su lokalni moćnici travničkog dijela Stranke za BiH, stranke koja se u to vrijeme deklarativno najviše zalagala za razvoj energetskih projekata u zemlji. Hidrocentrala snage 1,2 MW u Pruscu je vlasništvo kompanije GRID BH i trebala je biti prva u nizu takvih u BiH, iza koje stoje njemačka privreda i bankarski sektor. Većinski vlasnici ove hidrocentrale su korporacija PCC iz Duisburga i DEG – članica Njemačke razvojne banke (KfW), dok jedan dio udjela u njoj imaju i sarajevska firma Energa te pojedinačni osnivači.
|
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook