Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ
Gotovo da nema bh. stanovnika koji u septembru prošle godine nije bio svjedok žestokih rasprava ovdašnjih političara oko usmjeravanja sredstava iz IPA fondova namijenjenih za 14 državnih i entitetskih projekata, zbog čega je Bosni i Hercegovini prijetila opasnost da izgubi 96 miliona EUR-a. Nažalost, BiH je jedina zemlja u regionu koja usljed razmirica vlastitih političkih lidera konstantno dolazi u situaciju da (iz)gubi ogromna finansijska sredstva koja može inkasirati posredstvom IPA fondova u razvoj državnog sistema.
No, bez obzira na stalna javna potezanja oko evropskog novca namijenjenog za pomoć zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, javnost je manje-više slabo upućena u značaj ovih fondova, njihovu višestruku korist i presudnu važnost po bh. državu i mogućnosti njihovog korištenja.
 |
| MILE LASIĆ, politički analitičar, profesor Međunarodnih političkih odnosa na Sveučilištu u Mostaru: IPA se sastoji od pet komponenata, pri čemu su prve dvije opremljene relativno skromnim iznosima i namijenjene i potencijalnim i stvarnim kandidatima, dok su treća, četvrta i peta IPA komponenta opremljene milijardskim financijskim iznosima i namijenjene samo zemljama sa statusom službenog kandidata za punopravno članstvo u EU |
Šta su to IPA fondovi?
- To su, prije svega, predpristupni elementi koji su neophodni zemljama koje se pripremaju za ulazak u Evropsku uniju. Ali, prosto govoreći, ono na šta Bosna i Hercegovina trenutno ima pravo kada su u pitanjiu sredstva iz IPA fondova, relativno su mali novci u odnosu na one koji su namijenjeni zemljama koje su već stekle status kandidata za pristup EU, pojašnjava Žarko Papić, ekonomski i politički bh. analitičar, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI).
Pojašnjenja radi, BiH kao zemlja potencijalni kandidat za ulazak u Evropsku uniju ima pravo na korištenje samo dvije od ukupno pet komponenti IPA fondova, namijenjenih za pružanje ciljane i učinkovite podrške budućim članicama evropske zajedice, u skladu sa njihovim trenutnim potrebama i razvojem.
Dakle, BiH ima pravo na višemilionsku pomoć u 'tranziciji i zgradnji institucija' te 'regionalnoj i prekograničnoj saradnji', dok bi joj se sticanjem statusa kandidata otvorila vrata velikih finansijskih dotacija za 'regionalni razvoj', 'unaprijeđenje ljudskih resursa' i 'ruralni razvoj'.
- Govoreći detaljnije, IPA se sastoji od pet komponenata, pri čemu su prve dvije opremljene relativno skromnim iznosima i namijenjene i potencijalnim i stvarnim kandidatima, dok su treća, četvrta i peta IPA komponenta opremljene milijardskim financijskim iznosima i namijenjene samo zemljama sa statusom službenog kandidata za punopravno članstvo u EU, navodi politički analitičar, profesor Međunarodnih političkih odnosa na Sveučilištu u Mostaru i vrsni poznavalac prilika unutar Evropske unije, Mile Lasić.
Konkretno, u ciframa, finansijska injekcija iz IPA fondova, namijenjena Bosni i Hercegovini u periodu od 2007. do 2013. godine, a prema zvanični podacima delegacije Evropske unije u BiH, ukupo iznosi 624.802.360,00 eura za pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, te 33.698.878,00 eura za razvoj prekogranične saradnje.
 |
Zašto je važno da BiH što prije stekne status zemlje-kandidata za ulazak u EU?
Zato što su sredstva namijenjena zemljama sa statusom kandidata za članstvo u Evropskoj uniji drastično veća od onih na koje BiH sada polaže pravo, kategorički naglašava prof. Žarko Papić i navodi sljedeći primjer:
- Poređenja radi, Srbija, koje je jako brzo stekla status zemlje-kandidata, u drugoj fazi primanja pomoći iz IPA fondova uspjela je da povuče između 5 i 6 milijardi EUR-a. Dakle, to su ogromne pare i sa te strane ispunjavanje uslova i dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU nije samo fini papir kojim se Tadić može praviti važan, nego iza sebe ima vrlo ozbiljne materijalne pretpostavke, nezavisno od toga koliko će sami proces učlanjenja trajati.
 |
| ŽARKO PAPIĆ, ekonomski i politički analitičar, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI): Užasno je važno da se što prije načne taj drugi paket, jer se evropski fondovi, s obzirom na sveukupnu krizu, sve više tanje. Sve ono što je otišlo na spašavanje Grčke, na ovaj ili onaj način utiče na druge fondove Evropske unije. Da smo, kojim slučajem, dobili status kandidata kada su to uradile Rumunija i Bugarska, povukli bismo daleko veća sredstva. |
Profesor Papić dalje naglašava i da za Bosnu i Hercegovinu uslovi koje mora ispuniti za dobijanje statusa kandidata više nisu tako dramatični veliki i nedostižni, te da bi se oni mogli ispuniti tokom 2013. godine, što bi otvorilo drugi paket evropske finansijske potpore.
- Užasno je važno da se što prije načne taj drugi paket, jer se evropski fondovi, s obzirom na sveukupnu krizu, sve više tanje. Sve ono što je otišlo na spašavanje Grčke, na ovaj ili onaj način utiče na druge fondove Evropske unije. Da smo, kojim slučajem, dobili status kandidata kada su to uradile Rumunija i Bugarska, povukli bismo daleko veća sredstva. Sada je od kapitalnog značaja za BiH da uspostavi tzv. ‘jedan glas’. Evropska komisija insistira na tom ‘jednom glasu’, ali ne propisuje mehanizme kako do njega doći, tako da je na ministrima BiH da pronađu mehanizme koordinacije koji ih vode do jedinstvenih odluka i da pred Evropom nastupaju usaglašeno.
Kako se koriste sredstva iz IPA fondova?
Uslovi za dobijanje novca iz EU fondova vrlo su rigorozni i podrazumijevaju striktno i detaljno obrazloženje što se konkretnim projektom želi postići, kome i čemu je namijenjen, koje rezultate će ostvariti i, što je najvažnije, kako će se ti rezultati mjeriti kasnije.
No, i kada se evropska sredstva dobiju, priča nije gotova. EU kontrolira kako je utrošen svaki novčić, a ako se uoče bilo kakve nepravilnosti, može se zatražiti povrat sredstava.
 |
| Sada je od kapitalnog značaja za BiH da uspostavi tzv. ‘jedan glas’. Evropska komisija insistira na tom ‘jednom glasu’, ali ne propisuje mehanizme kako do njega doći, tako da je na ministrima BiH da pronađu mehanizme koordinacije koji ih vode do jedinstvenih odluka i da pred Evropom nastupaju usaglašeno. |
Čemu su namijenjena sredstva IPA fondova?
- Je li poznajete neku drugu vrstu bespovratne pomoći izuzev ove i ovakve putem IPA-komponenti?!, pita se prof. Lasić, uz konstataciju da su i kroz samo dvije od pet raspoloživih komponenti iz IPA fondova Bosni i Hercegovini osigurana velika sredstva, tačnije, “u periodu od 2007. do 2010. godine osigurano je ukupno 332 miliona eura bespovratne pomoći, do kraja 2012., pak, BiH su stajala na raspolaganju 488.2 milijuna eura, a do kraja 2013. godine circa 600 milijuna eura... Korišćenje sredstava za “Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija” se planira u skladu s poznata tri kriterija iz Kopenhagena (1993.), koji su ugrađeni u strategiju „europskog partnerstva“ i privođenja novih članica EU, pa se, tako, politički kriterij podupire s 25 - 30% sveukupne pomoći, ekonomski kriterij s 25 – 30% , dok se europski standardi podupiru s 40- 50% ukupnog iznosa za neku zemlju po osnovu ove IPA-komponente”.
Putem druge IPA-komponente “Prekogranična saradnja” podržavaju se aktivnosti vezane za regionalnu i prekograničnu saradnju sa zemljama korisnicama IPA-e, kao i učešće u programima Europskog fonda za regionalni razvoj te transnacionalnim i međuregonalnim programima saradnje. Ilustracije radi, u okviru ove komponente Bosna i Hercegovina učestvuje u tri bilateralna programa s tri susjedne zemlje: Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom, te u jednom programu prekogranične saradnje s državama članicama – IPA Jadranski program, i dva transnacionalna programa – Prostor jugoistočne Europe (SEES) i Mediteranski transnacionalni program (MED).
|
Istorijat evropskih fondova i pristupanja Evropskoj uniji... IPA je, de facto i de iure, kao jedinstveni financijski instrument Europske unije uspostavljen 17. srpnja 2006. godine Uredbom Vijeća EU broj 1085/2006., kako bi potom bio ugrađen u srednjoročni proračun ili „financijsku perspektivu“ u periodu 2007.- 2013., i to kao pomoć državama u njihovim nastojanjima da postanu članice EU |
Troši li BiH adekvatno sredstva dobijena iz IPA fondova?
Profesor Mile Lasić oštro kritizira način kako se u BiH usmjerava pomoć dobijena iz evropskih fondova i smatra da se sredstva prve IPA-komponente moraju daleko svrsishodnije koristiti:
- BiH ima najglomazniju i najnesposobniju javnu upravu u cijeloj regiji jugoistoka Europe, koja nema pojma što je čeka glede preuzimanja „Akija“, glede implementacije 12.000 zakona, smjernica, uputa, koje moraju postati i naše zakonodavstvo ako ozbiljno želimo u EU… Drugim riječima, s postojećim bh. političkim elitama i njihovom javnom upravom ne možemo nikuda stići. Sredstva prve IPA-komponente se moraju, dakle, svrsishodnije koristiti.
 |
| BiH trpi ogromne štete zbog privođenja kraju konceptualnih ratova njezinih političkih elita, kojima je najvažnije kontrola osvojenih u ratu dijelova zemlje i resursa na određenoj teritoriji, a kao do lanjskog snijega im je do pravne i funkcionalne države BiH, koja je na izdisaju. Europi se, dakako, i ne žuri, ona ima i drugih problema, ali BiH ne može opstati ukoliko ostane u EU čekaonici, eventualno u društvu s Kosovom, Albanijom i Turskom, ako je to komu za utjehu. |
Objašnjavajući zašto je tako i zašto je BiH od 2007. godine sredstva koja su joj bila namijenjena iz IPA fondova utrošila manje-više u marginalne i nedovoljno važne projekte, Lasić kaže:
- BiH trpi ogromne štete zbog privođenja kraju konceptualnih ratova njezinih političkih elita, kojima je najvažnije kontrola osvojenih u ratu dijelova zemlje i resursa na određenoj teritoriji, a kao do lanjskog snijega im je do pravne i funkcionalne države BiH, koja je na izdisaju. Europi se, dakako, i ne žuri, ona ima i drugih problema, ali BiH ne može opstati ukoliko ostane u EU čekaonici, eventualno u društvu s Kosovom, Albanijom i Turskom, ako je to komu za utjehu. Radi se, dakle, o totalnoj neodgovornosti bh. političkih elita, kojima je u ovom vakuumu od pravne države u BiH kao „bubregu u loju“. Oni su se uživili u igru u kojoj su prvo „piromani“, pa potom vatrogasci, pri čemu nisu ni primjetili da je šuma izgorjela… Zbog toga je BiH samo formalno za približavanje EU, za tzv. formalno povezivanje ili „euizaciju“, a suštinski protivu produbljenih reformi ili „europeizacije“. Otuda im se ne žuri ni s IPA-komponentama III, IV i V.
Međutim, prof. Žarko Papić smatra da se dijelom razlog za neadekvatno i nedovoljno korištenje IPA fondova u BiH krije i u nedostatku kavlitenih profesionalnih kadrova koji su u stanju ponuditi zaista dobar projekat koji ispuniti kriterije Evropske unije. Svoju tvrdnju ilustruje primjerom iz susjedne Hrvatske:
- Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova Hrvatske, zemlje koja 1. jula 2013. godine postaje punopravni član Evropske unije, nedavno je kazala kako Hrvatskoj nedostaju stručnjaci za pisanje projekata za IPA fondove. A šta onda da mi kažemo?! Mislim da u ovom trenutku ni bh. građani ni njeni političari ne shvataju značaj evropskih integracija. Mi smo Evropsku uniju doživljavali pozitivno dok smo čekali da dobijemo šengensku vizu i sada nam se ostali zahtjevi koji se stavljaju pred nas čine dramatičnim, kao da nam je EU kriva što nemamo riješene granične prelaze ili što nismo stvorili sanitarno-zdravstvene institucije neophodne za carisnku i vancarinsku zaštitu. Sve to sada počinje da stvara skeptičnu atmosferu prema Evropskoj uniji.
| Šta je finansirano sredstvima IPA fondova od 2007. godine do danas... JAVNA UPRAVA: EU je sistemu upravljanja ljudskim resursima (tzv. HRM sistemu) BiH obezbijedila 500.000 eura za potrebe obučavanja državnih službenika. Na ovaj način, BiH je pružena pomoć u provođenju reforme javne uprave u smislu izrade godišnjih planova obuke u skladu sa ličnim, organizacionim i potrebama koje za cilj imaju povećanje efikasnosti kadrova. PRAVDA I UNUTRAŠNJI POSLOVI: Među većim projektima u ovom polju je obnova državnog zatvora sa najvišim stepenom sigurnosti u BiH u ukupnoj vrijednosti od 38 miliona eura, od kojih EU obezbjeđuje 9.1 milion. Zamišljeno je da u ovom objektu budu smješteni kriminalci najgoreg kalibra optuženi za ratne zločine, organizovani kriminal, terorizam ili korupciju. Očekuje se da ovaj zatvor dovede do poboljšanja stepena izvršenja krivičnih sankcija u BiH. GRAĐANSKO DRUŠTVO: EU finansira izgradnju kapaciteta građanskog društva kako bi ih osposobili da učestvuju u dijalogu o javnim politikama. Kroz ovaj projekat, za čije potrebe je izdvojeno 1.5 milion eura, se nastoji ojačati sektor građanskog društva i učiniti djelotvornim partnerom vlasti. Inicijative građanskog društva potpomažu se kako iz državnih IPA programa, tako i iz drugih izvora poput Evropske inicijative za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). EKONOMSKI RAZVOJ: Do sada je iz IPA sredstava izdvojeno 10.3 miliona eura za projekte tehničke pomoći lokalnom, regionalnom i razvoju srednjih i malih preduzeća, izgradnji kapaciteta u turističkoj industriji, usklađivanju sa EU standardima centralnog bankarstva i u oblasti osiguranja, te pružene usluge poslovne podrške preduzećima kroz tzv. TAM/BAS program. Pored toga, iz IPA-e je izdvojeno i 5 miliona eura bespovratnih sredstava za aktivnosti na razvoju turizma (eko zone i put kulturnog nasljeđa), srednjih i malih preduzeća u konkurentnim sektorima (mliječna industrija, metalo-prerađivačka i drvna industrija, prerada voća i povrća), te partnerstva između vlasti i nevladinih organizacija aktivnih u oblasti zaštite životne okoline čiji je cilj uvođenje EU standarda iz ove oblasti u BiH. Potom je pokrenut projekat u vrijednosti od 4 miliona eura čiji je cilj stimulisanje ekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta koji bi trebali stvoriti osnovu za održivi razvoj i ekonomski dijalog u BiH. PRAVNA STEČEVINA EU (acquis): EU daje svoj doprinos ne samo uspostavi održive, konkurentne i dinamične poljoprivrede, šumarstva i prehramenog sektora u BiH, već i u pogledu sigurnosti hrane i hrane za životinje za sve korisnike, kako u BiH, tako i u EU. Nadalje, EU pomaže uspostavu informativnih struktura u oblasti poljoprivrede u skladu sa EU i drugim međunarodnim standardima o obezbjeđivanju informacija, a čija svrha je potpomaganje procesa usvajanja odluka u zemlji. Ukupno 3.5 miliona eura su uloženi u ove projekte. |
Zašto su IPA fondovi spas za Bosnu i Hercegovinu?
Zato što Bosna i Hercegovina drugog puta nema do integrisanja u evropsku zajednicu, slažu se gotovo jednoglasno u ovoj konstataciji bh. politički i ekonomski analitičari!
Zato što je zemlja na ivici finansijskog sloma, u situaciji koja do jeseni može postati mnogo gora od ‘grčkog scenarija’, u kojoj je količina političke neodgovornosti koju ispoljavaju njeni lideri nedopustivo opasna, i kojoj su sredstva iz evropskih fondova od kapitalnog značaja za bilo kakav dalji razvoj, alarmantno upozorava prof. Žarko Papić.
| Šta se finasira drugim paketom IPA fondova i sticanjem statusa kandidata za ulazak u EU... REGIONALNI RAZVOJ: Sredstva namijenjen finansiranju infrastrukturnih projekata u području okoliša i transporta, promociji konkurentnosti, ujednačenog regionalnog razvoja te pripremi za Europski fond za regionalni razvoj; RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA: Sredstva namijenjena za pripremu kohezione politike i za Europski socijalni fond; RURALNI RAZVOJ: Sredstva namijenjena za pripremu zajedničke poljoprivredne politike. Vrijednost IPA-e za finansijsku perspektivu 2007. – 2013. godina za sve zemlje korisnice je 11,468 milijardi eura. |
Zato što je BiH još u svojoj “osmanlijskoj fazi ”(Urs Altermatt) glede svijesti o nužnosti europske autorefleksije i izgradnje funkcionalne države... EU nudi otvorene mogućnosti za slobodu i dostojanstvo čovjeka, a nije samo simbol za velike brojeve, novac i moć. To su sve odlike „stare paradigme“ i nisu dovoljne za nove senzibilitete koje „nova paradigma“ podrazumijeva. A ona ne podrazumijeva brisanje niti jednog jedinog identiteta, pogotovo ne takvih kao što su etnički ili nacionalni, ona podrazumijeva i upravljanje etničkim i nacionalnim razlikama, ali ne njihovo nasilno eliminiranje… Stoga nam je potpuna reforma jedini put, kategorički konstatuje prof. Mile Lasić.
I na kraju, zato što IPA fondovi pomažu razvoj svega onoga što Bosni i Hercegovini očajnički nedostaje: Jačanje demokratskih institucija i vladavine zakona, reformu javne uprave, provođenje ekonomskih reformi, promovisanje poštivanja ljudskih prava, prava manjina i jednakosti među polovima, pomaže razvoj građanskog društva, unaprijeđivanje regionalne saradnje, te doprinosi održivom razvoju i smanjenju siromaštva.
Na Bosni i Hercegovini je zadatak da se svemu tome što prije i što više približi.
(DEPO PORTAL)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook