Prema toj shemi, ostalo bi pet kantona. Tako bi se Hercegovačko-neretvanskom pripojio Kanton 10 (Livno) i Zapadnohercegovački, a Sarajevski kanton bi se ujedinio s Bosansko-podrinjskim, Zeničko-dobojskim i Srednjobosanskim kantonom.

Unsko-sanski, Posavski i Tuzlanski kantoni ostali bi u sadašnjem obliku i izgledu.

Kako piše list, druga faza podrazumijeva potpuno ukidanje kantona i uvođenje dviju razina vlasti u Federaciji BiH - entitetske i općinske.

Ovo podrazumijeva i izmjenu Ustava BiH.

Za sada političke stranke se ne žele o ovom javno izjašnjavati s obzirom na to da se još radi o "grubim radovima".

Jedino Tomo Vidović, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH kaže da "nakon ukidanja kantona treba na red doći ukidanje entiteta i stvaranje države koja će moći postati članica Evropske unije".

Federalni premijer Nermin Nikšić izveo je računicu po kojoj bi ukidanjem kantona, računajući i plaćanje obveza koje imaju, Federaciji BiH ostalo 500 miliona KM i taj bi novac odmah mogao biti plasiran u privredu.

Sadašnja struktura FBiH s deset kantona, uspostavljena Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine je neprirodna, komplicirana i preskupa. Za plate i naknade u cijeloj federalnoj administraciji godišnje se se potroši 1,5 milijardi KM, piše Dnevni list. 

Zahtjevi za ukidanje kantona nisu novi, a prvi je prije nekoliko godina uputio Jasmin Imamović, načelnik Tuzle.

Prema dosadašnjim istraživanjima javnog mnijenja oko 80 posto građana je za hitno i bezuvjetno ukidanje svih deset kantona.

Fena/DEPO PORTAL - BLIN/a.k.