Međutim, predsjednik Ustavnog suda BiH Miodrag Simović, koji je i tražio razrješenje Simića, kaže za „EuroBlic“ da jedan sudija iz RS manje ne znači ugrožavanje nacionalnog interesa i da će Sud nastaviti da radi i prije nego što dobije Simićevog nasljednika.

„Mi mjesečno rješavamo između 350 i 500 predmeta. Moramo da radimo. Imamo trenutno 6.500 nerješenih predmeta, a ove godine smo planirali da završimo najmanje 4.000. Nikakav balans neće biti narušen. Mi ne glasamo entitetski niti se to u radu Suda osjeća. Nije dobro što nije popunjen Ustavni sud BiH, ali to će se riješiti na ustavan način“, objašnjava Simović.

Mada je sudija Ustavnog suda Seada Palavrić nedavno izjavila da je Simić razrješen „zbog ugrožavanja ugleda Suda iznošenjem niza optužbi“, u javnosti se spekuliše da je razlog razrješenja Simićevo pismo premijeru RS Miloradu Dodiku, u kome ga oslovljava sa "šefe". Međutim, Simović kaže da problem nije u pismu „jer svako ima pravo da piše pisma“. Konačna odluka i njeno obrazloženje biće objavljeni nakon plenarne sjednice Suda, 28. maja, kada se očekuje više detalja.

Simović demantuje i izjave Simića, u kojima tvrdi da su u mnogim predmetima iz Suda curile informacije, koje su navodno imale uticaja na konačnu odluku Suda.

"U sudu su 94 zaposlena. Teoretski je moguće da svi imaju pristup bazi podataka. Prema onome što mi znamo, curenja informacija od sudija nije bilo. Ako je kojim slučajem i bilo nekog curenja informacija, to nije uticalo da donošenje odluka u bilo kom predmetu. Više od 99 odsto odluka se donosi jednoglasno“, tvrdi Simović.

Doskorašnji sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić, koji je razrješen dužnosti 8. maja, juče se nije javljao na telefon.


Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović kaže da je „problematično“ ako Ustavni sud BiH nastavi da odlučuje u krnjem sastavu.

"Na ovaj način je RS ‘zakinuta’ za jednog sudiju. Šta ako bi on glasao drugačije? Kakva bi bila konkretna odluka“, pita Čizmović. On smatra da je od konkretnog imena sudija koji će da naslijedi Simića u Ustavnom sudu BiH, za RS daleko važnije da „dublje sagleda“ situaciju u ovoj instituciji, te da utvrdi razloge sukoba.

Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Petar Kunić takođe naglašava da u Ustavnom sudu BiH, po državnom Ustavu, moraju da budu dvojica sudija iz RS. Mada Ustavni sud BiH ima i svoj poslovnik o radu, Kunić podsjeća da i on mora da bude usklađen sa najvišim pravnim aktom u državi.

Ko bi iz RS mogao da naslijedi Simića, još se ne zna, ali je sigurno da će procedura da potraje. Prema riječima člana Komisije za izbor i imenovanje pri NSRS Zorana Đerića, nakon što Komisija dobije konačnu odluku Ustavnog suda, biće raspisan konkurs. Najkvalifikovaniji kandidati koji se prijave biće proslijeđeni NSRS, koja bira sudije iz RS.

Čizmović: Ograničiti mandat sudijama

Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović smatra da treba ograničiti mandat sudija Ustavnog suda BiH, koji se sada biraju na mandat do 70. godine života. On kaže da sadašnja situacija sudijama daje mogućnost da izbjegnu svaku kontrolu, osim da smijene jedni druge. Sličnog je mišljenja i advokat iz Mostara Josip Muselimović koji smatra da ograničenje mandata „nameće poseban odnos prema poslu koji se radi“.
(BLIC.RS, BLIN, DEPO/tg)