"Kao muslimanka, i sa diplomom islamske istorije, filozofije i književnosti u rodnom Kairu, obraćam se direktno ženama, kažem im da je to `velika prevara`, velika zamka u koju hoće da ih ubace. Idite ponovo na Kur'an, pročitajte ga, pokažite mi gdje piše da žena treba da bude pokrivena, da sakriva svoje lice", kaže Baraka.
Ova feministkinja i vatrena aktivistkinja "jasmin revolucije" u Egiptu napominje za "Politiku" da, kada se ide u Meku na hadžiluk, neće pustiti one koji imaju pokriveno lice.
Baraka, koja u svojoj knjizi "Hidžab" iz 2002. godine kritikuje nošenje marame kojom mlade muslimanke pokrivaju kosu i vrat, kao fenomen koji nije vezan za islam već ima sociološke, političke i ekonomske korijene, navodi da sve više evropskih žena nose marame ili nikab, misleći da je to islam.
Baraka, koja je učestvovala na 77. Međunarodnom kongresu PEN centara, koji je održan u Beogradu, kaže da nošenje marame nije slobodan izbor, jer uskraćuje slobodu i da je to diskriminacija između polova te navodi da muškarci nikad ne nose veo ili hidžab.
"U islamu nema diskriminacije. Kur'an propisuje da se ne zuri u lice drugog. Bilo da je muškarac bilo žena. I to je civilizovan pristup. Treba po slovu Kur'ana zabraniti muškarcima da zure u žene. A ne da opterećuju muškarce. Islam vam daje izbor, i slobodu. Ali interpretiraju ga oni koji u njega ubacuju svoj sopstveni reakcionarni mentalitet", navodi ona.
Baraka kaže da neki muškarci muslimani negativno gledaju na nju, nazivajući je prostitutkom i optužujući je da mrzi islam, ali da je mnogi podržavaju i kažu da je hrabra.
Na pitanje da li će Egipat, nakon promjena, biti sekularna ili teokratska država, ona je rekla da nije pretjerano optimistična i da će u Egiptu partije možda izabrati teokratsku državu, ali da tamošnji intelektualci žele sekularnu državu.
(SRNA/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook