Njemačka pred Međunarodnim sudom pravde tvrdi da je njen suverenitet ugrožen odlukom italijanskog Vrhovnog suda iz 2008. da italijanski građanin Luigi Ferrini ima pravo na restituciju zbog
deportacije u Njemačku 1944. gdje je radio kao prinudni radnik u fabrici oružja.

Njemačka je platila desetine milijardi dolara u ratnim odštetama prema raznim međunarodnim i bilateralnim sporazumima poslije Drugog svjetskog rata.

Ako bi odluka italijanskog suda ostala na snazi "posljedice bi bile ozbiljne", rekla je Susanne Wasum-Rainer, njemačka generalna direktorka za pravna pitanja, i dodala da bi posljeratni sistem reparacije bio "doveden u pitanje", kao i da bi se pojavili problemi pred domaćim sudovima.

Italija navodi da kršenje humanitrarnog prava potiskuje druge zakone i međunarodne sporazume. Imunitet se ne može dobiti u postupku za zločine protiv čovječnosti.

Italijanski sudovi naredili su zapljenu njemačke imovine kako bi se sprovela odluka o reparacijama.

Odluku italijanskog suda podržala je Grčka, čiji su građani tražili sličnu odštetu od Njemačke. Atina će učestvovati na saslušanju pred 15-panelnim sudskim vijećem.

Italijanski sud takođe je presudio da žrtve iz Grčke mogu dobiti naknadu od zaplijenjene njemačke imovine.

Wasum-Reinerova je ocijenila da slučaj nema veze s Drugim svjetskim ratom i kršenjem međunarodnog humanitarnog prava, i dodala da će "međunarodno pravo biti atomizovano i, naravno, politizovano", ako sud prihvati argumente Italije.

Njemačka ocjenjuje da bi presedan s odlukom Italije otvorio vrata pojedinicima širom svijeta da traže naknade, što je pokušano da se izbjegne pregovorima o sporazumima o reparacijama sa zemljama koje su bile okupirane tokom rata ili određenim grupama.

Prema jednom od skorašnjih takvih programa, Njemačka je platila skoro šest milijardi dolara za 1,6 miliona ljudi koji su bili na prinudnom radu tokom rata, ili njihovim rođacima.

Od slučaja Ferrini, još desetine zahtjeva je podnijeto Italiji, a oko 80 slučajeva se procesuira na sudovima.

Berlin navodi i da se Italija mirovnim sporazumom iz 1947. odrekla svih daljnjih zahtjeva od Njemačke, uključujući zahtjeve njenih građana.

Presuda u korist Italije bi značila da bi "svi međudržavni mirnovni sporazumi zaključeni poslije oružanog sukoba bili dovedeni u opasnost ako bi se domaćim sudovima dopustilo da ih preispituju i ponovo otvore", rekla je njemačka zastupnica.

Njemačka žali ako neke žrtve nisu isplaćene i ako osećaju da su reparacije nedovoljne, rekla je Wasum-Reinerova.

BETA/BL!N/fp