Nekadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder smatra da je pouka euro-krize jasna - Europa treba znatno veći stepen integracije, uključujući uvođenje funkcije zajedničkog europskog ministra financija. "Svi će morati odustati od dijela vlastitog nacionalnog suvereniteta", izjavio je Schröder u intervjuu za njemački nedeljnik "Der Spiegel". Po njegovom mišljenju više nema mjesta za otezanje, već je potrebno što prije krenuti u realizaciju projekta tzv. europske jezgre.

To je potrebno, smatra raniji kancelar, kako bi Europa bila u stanju nositi se s drugim velikim subjektima globalne politike, a to su po njegovom mišljenju prije svih Azija pod vodstvom Kine te SAD nakon što se oporave od krize. Time Schröder ponovo aktivira ideju koja se u opticaju pojavila još u vrijeme dok je on bio kancelar - ideju ne samo gospodarske već i političke integracije onog dijela Europske unije koja je na to spremna. U prvom redu to se odnosi na Njemačku i Francusku.

Podrška kancelarki Merkel

Ovom svojom izjavom Gerhard Schröder s jedne strane ponavlja politički zahtijev svoje socijaldemokratske stranke, ali istovremeno daje podršku i jednom dijelu demohršćanske unije sklonom daljnjem procesu političke integracije. Tako je nedavno sadašnja njemačka ministrica za rad Ursula von den Leyen govorila o uspostavi Sjedinjenih Europskih Država kao cilju kojem bi njemačka politika trebala težiti. A prilikom svog nedavnog susreta su njemačka kancelarka Angela Merkel i njen francuski gost Nicolas Sarkozy pokrenuli inicijativu za uspostavljanje jedinstvene europske gospodarske vlade.

Brojni promatrači naime već odavno tvrde da je projekt zajedničke valute eura bez jedinstvene financijske, prije svega fiskalne politike samo polovičan projekt koji na duge staze ne može funkcionisati. Dok je ideja daljnje europske integracije u Francuskoj vrlo popularna, u Njemačkoj je ona dosada dočekivana uglavnom sa skepsom. Kao posljedica dužničke krize, kojoj se još uvijek ne nazire kraj, sada se međutim kako među njemačkim političarima tako i u njemačkoj javnosti sve više širi uvjerenje da je potrebna strukturalna promjena europske politike.

Potreban novi Lisabonski ugovor

Na jedan važan problem upozorava međutim šef Njemačke udruge sindikata (DGB) Michael Sommer. On napominje da uspostava zajedničke europske gospodarske vlade nije predviđena dosadašnjim ugovorima Europske unije, prije svega Lisabonskim ugovorom. Zbog toga je daljnji korak u tom pravcu moguć sam uz novo formuliranje Lisabonskog ugovora, kojeg je potrebno onda iznova i potpisati - i to od strane svih zemalja EU-a. Njegovo obrazloženje nije međutim samo formalne prirode - europska gospodarska vlada treba jasnu demokratsku legitimaciju i kontrolu, naglašava njemački sindikalac. I on je uvjeren da ćemo jednog dana imati Ujedinjene Europske Države, ali tek u nekoj neodređenoj budućnosti.

Sjedinjene Države Europe kao rješenje za finansijsku krizu?

Po mišljenju Gerharda Schrödera u toj zajedničkoj Europi će svoje mjesto kao članica imati i Turska, a Rusija že biti pridruženi član. Jedino tako je moguće osigurati kako političku stabilnost tako i ekonomski napredak, smatra raniji njemački kancelar. Šef bavarske Hršćansko-demokratske unije Horst Seehofer upozorava međutim da je za put europske integracije od ključnog značaja da u projektu sudjeluju sve članice EU-a, a ne samo neke izabrane koje sebe nazivaju "europskom jezgrom". "Europa se ne smije razbijati", naglašava Seehofer.

(dw-world, Blin/sb)