McElhaney je naveo da su ove dvije partije, radeći zajedno, vrlo vjerovatno kupile podršku time što su dale određene materijalne podsticaje, kako bi obezbijedile potrebna dva glasa kojima bi, uz svoje glasove, blokirale paket, prenose "Nezavisne novine".

Prema njegovom mišljenju, motivi da ove dvije partije odbiju aprilski paket su neutaživa glad za vlašću lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića i osveta Bože Ljubića i Martina Raguža, glavnih zagovarača stvaranja novog HDZ-a, "autokrati" Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH, za kojeg McElhaney kaže da je 2005. godine na stranačkim izborima za predsjednika HDZ-a pobijedio Ljubića "najvjerovatnije zahvaljujući izbornim manipulacijama".

"Čovićeva odluka iz novembra 2005. godine da izbaci predsjedavajućeg Doma naroda BiH Martina Raguža iz stranke se očito pokazala kao loš potez", piše McElhaney. On je pojasnio na koji način je došlo do potkupljivanja i obezbjeđivanja podrške za rušenje aprilskog paketa:

"Zlatko Hadžidedić, pomoćnik ministra civilnih poslova Safeta Halilovića iz SBiH, koordinisao je udružene napore SBiH, HDZ 1990 i različitih radikalnih elemenata. Hadžidedić je svoje napore i novac fokusirao na dobijanje dva dodatna glasa protiv paketa. Našao ih je, ne među Srbima, nego među Bošnjacima. Mnogi ovdje vjeruju da je barem jedan od dva bošnjačka glasa bukvalno kupljen i plaćen od strane SBiH. Oko 48 sati prije, ali i tokom debate, Mehmed Žilić, prebjeg iz SDA, činio se čovjekom spremnim da bude taj koji će glasati tako ako mu plate", piše Meklhejni. On navodi da su svi pokušaji njegovih prijatelja, uključujući čak i reisa Mustafu Cerića, za kojeg sam McElhaney kaže da ga je lično zamolio da utiče na njega, da ga nagovore da ne glasa protiv paketa, propali.

Drugi ključni element za pad paketa vidi u Katoličkoj crkvi i kardinalu Vinku Puljiću, za koje on kaže da su direktno uticali na formiranje HDZ 1990, okretanje protiv Čovića i na njihovo odbacivanje paketa. Za HDZ 1990 i SBiH kaže da su kroz podmićivanje i uz podršku Katoličke crkve vodili kampanju "spržene zemlje" da sruše amandmane i kupe veliku medijsku zastupljenost.

Međutim, za RS bi mnogo intrigantniji i zanimljiviji mogli biti detalji iz američkog plana podrške aprilskom paketu. McElhaney piše da je aprilski paket trebalo samo da bude "prva faza" ustavnih promjena, iza koje bi došlo do "preispitivanja" entitetskih struktura vlasti. On je Vašingtonu prepričao sadržaj razgovora sa Berizom Belkićem, članom SBiH, za kojeg kaže da je bio voljan da prihvati paket, ali da nije mogao nadjačati svog šefa Silajdžića. Meklhejni kaže da je obećao Belkiću podršku za "drugu fazu", koja bi uslijedila nakon implementacije "prve faze", odnosno implementacije aprilskog paketa.

"Belkić nam je rekao da mu je potreban signal američke vlade i Srba koji bi mogao koristiti unutar svoje partije, koji bi osigurao da 'druga faza' obuhvati pitanja uloge entiteta. Ambasada je naglasila našu jasnu podršku da se bavi svim potrebnim pitanjima u sljedećoj fazi pregovora", pisao je McElhaney. On je naveo i da je Hrvatima iz HDZ 1990 nudio slične podsticaje.

"Usko koordinišemo napore sa visokim predstavnikom i ambasadorima zemalja EU da dobijemo potrebna tri glasa. Visoki predstavnik je nazvao Raguža 12. aprila 2006. i obećao mu da će, ako podrži paket, OHR igrati aktivnu ulogu u 'drugoj fazi' ustavnih promjena, a dan kasnije je razgovarao sa Božom Ljubićem koji je takođe bio fokusiran na 'drugu fazu'. Visoki predstavnik imao je povjerljive sastanke i sa hrvatskim i njemačkim biskupima i lobirao u Vatikanu da barem pokušaju neutralizovati opoziciju iz Katoličke crkve", piše on.

Hadžidedić je svoje napore i novac fokusirao na dobijanje dva dodatna glasa protiv paketa. Našao ih je, ne među Srbima, nego među Bošnjacima, piše Meklhejni

U jednoj od povjerljivih depeša, u kojima analizira posljedice odbijanja aprilskog paketa, kao najveće gubitnike navodi Sulejmana Tihića (lidera SDA), koji će, kako je rekao, biti podvrgnut žestokoj kritici u bošnjačkom narodu zbog prihvatanja paketa od strane SBiH, kao i lidera HDZ BiH Dragana Čovića, za kojeg McElhaney pohvalno piše da je tokom pregovora čvrsto branio hrvatske nacionalne interese.

Ljubić bez komentara, Hadžidedić demantovao navode

Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, u petak nam je rekao da će kasnije rado komentarisati navode Vikiliksa, ali da još s njima nije upoznat.

"Morao bih se upoznati s tim navodima u izvornom obliku. Nazovite me u nedjelju, neće biti problem da vam to prokomentiram", rekao je Ljubić.

Hadžidedić je u petak demantovao da je učestvovao u potkupljivanju bilo koga i dodao da se radi o ličnim i privatnim razlozima Meklhejnija da ističe te navode.

"Istina je da sam učestvovao u razgovorima i lobirao da zaustavimo aprilski paket. Ako se to zove potplaćivanje, u redu, možda sam kojim osmijehom 'platio' nečiju naklonost. Tačno je da se Žilić kasnije priključio SBiH. To je jednostavno čovjek koji je, kao i mi, smatrao da je aprilski paket loš", rekao je Hadžidedić.

"OHR uzurpirao proces"

Uloga EU u novoj ustavnoj reformi nakon pada aprilskog paketa treba da bude simbolična, a OHR je uzurpirao proces kako bi obezbijedio svoje postojanje, napisao je američki ambasador u BiH, u depešama koje je objavio Wikileaks.

"Evropsko prisustvo u formi finansiranja i simbolične participacije pomoglo bi nam da održimo dobru volju Brisela i evropskih misija. Ali za to će biti potrebno mnogo diplomatskih napora, jer je očigledno visoki predstavnik iznenada otkrio svoju odlučnost da uzurpira ustavnu reformu i OHR-u dodijeli vodeću ulogu. Takav razvoj događaja bi samo vještački produžio vijek trajanja OHR-a. Prema našoj procjeni, to bi samo lansiralo drugi 'proces' koji ne bi imao niti početak niti kraj", piše McElhaney.

(Nezavisne novine/DEPO PORTAL/em)