SUDAN

U nedjelju prvi višestranački izbori nakon 20 godina

Arhiva09.04.10, 16:12h

Sudan, najveća afrička zemlja, bira u nedjelju parlament prvi put nakon više od 20 godina vlasti predsjednika za kojim je nalog za hapšenje izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) i stoga Omar al-Bašir želi izborima potvrditi svoju popularnost, uprkos bojkotu opozicije.

Omar al-Bashir Izbori će biti među najzahtjevnijima na svijetu jer se istovremeno bira predsjednik države, poslanici u savezni parlament te u skupštine 15 sjevernih i deset južnih država, piše agencija AFP.

Al-Bašir je, doduše, održao predsjedničke izbore 1996. i 2000, ali  kako nije imao protivkandidata, međunarodna zajednica nazvala ih je farsom.

A farsom je unaprijed nedjeljne izbore ocijenio i velik dio opozicije u Sudanu, ponajprije Jaser Arman, zvaničnik bivših južnjačkih pobunjenika iz Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana (SPLM) koji je Baširu bio glavni protivkandidat, ali odlučio se povući.

- Ti su izbori velika Al-Baširova predstava pred ICC-om i ti su izbori "van men šou", naglasio je Arman, prenosi agencija Rojters.

Osim SPLM-a bojkot je najavila i stranka Umma, druga najveća opoziciona stranka koju vodi Sadek al-Mahdi, zadnji demokratski izabran premijer.

Bojkot je objavila i Demokratska stranka unionista (DUP), koja se isprva bila priklonila Baširovoj Stranci nacionalnog kongresa, ali se povukla zbog nepravilnosti u izbornom postupku.

Zadnje parlamentarne izbore Sudan je održao 1986, kad je pobijedila Umma koju je i tada vodio Al-Mahdi svrgnut Al-Baširovim vojnim udarom 30. juna 1989.

S više od 2,5 miliona kilometara kvadratnih Sudan je najveća afrička zemlja i 10. u svijetu, a od njenih 41 milion stanovnika 70 posto su muslimani, a ostali su hrišćani, nastanjeni uglavnom na jugu.

U zemlji je od 1955. do 1972. vođen prvi građanski rat između sjevera i juga, a drugi od 1983. do 2005, koji je odnio dva miliona života i raselio četiri miliona ljudi.

Novi građanski rat izbio je 2003. u zapadnoj pokrajini Darfuru. Vode ga paravojne snage Džandžavid, koje podupire središnja vlada u Kartumu, protiv nearapske islamske gerile.

Zbog tog sukoba raseljeno je 2,7 miliona ljudi, a poginulih je 300.000, prema izjavama međunarodnih stručnjaka, ali Kartum priznaje samo 10.000.

U martu 2009. ICC je izdao nalog za hapšenje Al-Bašira optuživši ga za ratne zločine te zločine protiv čovječnosti. No predsjednik se ne kani odazvati sudu i tvrdi da je to neokolonijalna zavjera Zapada kako bi preuzeo kontrolu nad Sudanom.

Za zločine u Darfuru tvrdi da je riječ o "koordinisanoj propagandi medija kojima je cilj ocrniti vladu".

Sudanski ekonomski procvat počeo je od maja 2008. zahvaljujući porastu proizvodnje nafte, stranim ulaganjima i rastu cijena sirove nafte. Sudan na dan proizvede pola miliona barela, od toga tri četvrtine izveze, uglavnom u Kinu.

(FENA, BLIN/sv)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook