NOVI ŠTRAJK UPOZORENJA

Poslije željezničara na red došli radnici aerodroma Banja Luka

Arhiva04.07.11, 13:00h

Uprkos svakodnevnom estradnom optimizmu, kojim vladajuće političke elite u Reublici Srpskoj želi stvoriti sliku ovog bosanskohercegovačkog entitet kao ekonomski stabilnog i prosperitetnog, stvarnost u kojoj žive građani RS je nešto potpuno drukčije. To najbolje dokazuje sve veći broj štrajkova i nezadovoljstava koje pokazuju građani usljed nemogućnosti da na dostojanstven način ostvare svoja radna prava. Iako, vladajuće strukture drže u potpunosti medijsku scenu RS zatvorenom, sve je više progresivnih glasova koji se žele oduprijeti tiraniji jednoumlja i etnokapitalističke gramzivosti.

Aerodrom Banja Luka

Zaposleni na Aerodromu Banja Luka održali su danas jednosatni štrajk upozorenja.

Radnici traže isplatu plata, tri neisplaćena regresa, donošenje pojedinačnog kolektivnog ugovora, pravilnika o zaštiti na radu i smjenu kompletnog rukovodstva preduzeća.

Iz sindikalne organizacija banjalučkog aerodoroma su potvrdili da je štrajk upozorenja organiziran s ciljem zaštite ekonomskih i socijalnih prava zaposlenih.

Sindikalna organizacija od poslodavca zahtijeva potpunu primjenu sporazuma o isplati potraživanja radnika i povećanja plata zaposlenih, koji su poslodavac i Štrajkački odbor Aerodroma potpisali još 9. decembra 2008. godine.

Aerodrom Banja Luka već odavno je u finansijskim problemima, o čemu dovoljni govori i podatak da je umjesto prihoda, u planu poslovanja za period od 2011. do 2013. godine projektovao gubitke.

U tom dokumentu, koji je ranije prihvatila i entitetska vlada, planirano je da će prihodi u ovoj godini iznositi 1,6 miliona, a predviđeni troškovi 2,8 miliona maraka.

Gubitak od oko 1,2 miliona maraka za rukovodstvo tog aerodroma je, kako kažu, neminovnost, jer sa postojećim obimom saobraćaja ne mogu drugačije poslovati.

Kao neisplative pokazale su se uspostavljene aviolinije koje je banjalučki aerodrom sklapao sa "Austrojetom“ iz Strazbura, a zatim i sa firmom iz Ljubljane.

Prazna sjedišta subvencionirala je Vlada sredstvima iz budžeta entiteta.

Ranije je Vlada prebacila 600.000 maraka kao pomoć kada su bili u situaciju da izgube međunarodnu dozvolu zbog moguće sudske blokade računa.

Naime, radnici su i sudskim putem tražili neizmirene plata za protekle tri godine u iznosu od 300.000 maraka.


 
(Fena, Blin/đk)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook