Europskoj uniji prijeti 'balkanizacija', tvrdi ugledni ruski akademik, a kao uzrok tome navodi odluku Europskog vijeća o proširenju Unije na Hrvatsku, koja bi 1. jula 2013. godine trebala postati 28. članica te zajednice.

Dr. Peter Iskenderov član je ruske Akademije znanosti i viši istraživački suradnik na ruskom Institutu za slavizam, a njegov komentar na najnoviju odluku Europskog vijeća o proširenju objavio je časopis International Affairs.

Još od kasnih 90-ih godina prošlog stoljeća, ističe Iskenderov, Bruxelles razmatra zahtjev Hrvatske za članstvom u Europskoj uniji, ali nisu žurili s odlukom o davanju 'zelenog svjetla' Zagrebu. Iako je Hrvatska pokazala dosljednost u svojoj pro-europskoj politici, ta zemlja poput kapljice vode odražava sve probleme i kontradikcije balkanske regije, tvrdi Iskenderov.

'Dobre vijesti'

Janos Marotnyi, mađarski ministar vanjskih poslova, ocijenio je proširenje EU-a na Hrvatsku 'dobrom vijesti', ali je istaknuo i da Hrvatska neće istog trena postati članicom, jer treba raščistiti neke tehničke probleme.

Iskenderov se osvrnuo na problem povratka krajinskih Srba i suradnje Hrvatske s haškim sudom, odnosno uhićenjem generala Ante Gotovine. Ističe kako je EU inicijalno razmatrao proširenje na Hrvatsku zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, koje su članice postale 2007. godine. Presudan je bio izvještaj tadašnje glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte, koja je optužila ne samo Hrvatsku vladu, već i hrvatsku katoličku crkvu te čak i Vatikan za pomaganje u bijegu generalu Anti Gotovini, naglasio je ruski akademik.

Gotovinina presuda i šok na reakcije iz Hrvatske

U međuvremenu, odnosno u aprilu ove godine, general Gotovina osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 24 godine za djelo 'zločinačkog poduhvata', u kojem su spomenuti i prvi hrvatski predsjednik, pokojni dr. Franjo Tuđman te bivši ministar obrane Gojko Šušak. Iskenderov je podsjetio na šok u Europi zbog reakcija na presudu generalu Gotovini u Hrvatskoj te ih nazvao 'izljevom nacionalističkih osjećaja'.

Dotaknuo se i problema korupcije u Hrvatskoj te slučaj bivšeg premijera Ive Sanadera, koji je uhićen u Austriji nakon izdate potjernice Interpola vezane za korupciju.

Gospodarski problemi

'Teško je vjerovati da će ulazak Hrvatske u EU biti dobra vijest za Europljane', zaključio je Iskenderov, koji podsjeća i na neke alarmantne brojke vezane za hrvatsko gospodarstvo. Spomenuo je vanjski dug Hrvatske od 60 milijardi dolara, što je samo tri milijarde manje od hrvatskog BDP-a. Podsjetio je i na visoku stopu nezaposlenosti od 13 posto.

'Prije 20 godina secesija Hrvatske i Slovenije označila je početak krvavog raspada Jugoslavije, koji je dirigiran iz Washingtona, Berlina, Beča i Vatikana. Sada 'Ujedinjenoj Europi' prijeti opasnost od 'balkanizacije'', završne su misli ruskog akademika.

(Dnevnik.hr/DEPO/BLIN/em)