Kandićeva za “Blic” kaže da je problem u tome što su se “nevladine organizacije pretvorile u projektne organizacije” i uz odbacivanje optužbi ona ističe da je finansiranje REKOM-a transparentno i da se može videti na veb sajtu www.zarekom.org.

- Uzrok ovih napada koji traju od samog početka su posledica rata. Reč je o posleratnim društvima koja su mnogo vremena provela u ružnom, pa sad ignorišu činjenicu da je u pitanju važna inicijativa za dobijanje bitke sa prošlošću - kaže Nataša Kandić i upozorava da ih niko neće zaustaviti u formiranju REKOM-a.
 
Nataša Kandić je demantovala tvrdnje da je napustila projekat REKOM, kako su objavili neki mediji, istakavši da je dala ostavku u Koordinacionom veću i zadržala tehničku poziciju u Sekretarijatu.

Ona napominje da nije bilo dovoljno novca za planiranih 2.500 volontera, nego za samo 500-600, „što je jedan od razloga zbog kojih nije skupljeno milion potpisa”. Kandićeva smatra da je i 500.000 potpisa veliki uspjeh i najavljuje da će zahtjev za osnivanje REKOM-a uskoro biti svečano predat i predsjednicima Srbije i Kosova.
Prema njenim riječima u Srbiji je prikupljeno 270.000 potpisa, a da je i u RS, „uprkos velikom otporu, odziv ipak bio veliki”. Todorović, pak, tvrdi da su to “frizirani podaci”.

Nevladine organizacije, prije svega iz BiH, tvrde da su Kandićeva i FHP od međunarodnih fondova za realizaciju ove ideje dobili 3,5 miliona evra, a da su sve ostale isključili iz odlučivanja i time, kako tvrde, prekršili statut REKOM-a.

Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS, kaže da je Fond za humanitarno pravo “prva projektna i biznis organizacija čija se direktorka ponaša kao Staljin: ne konsultuje se sa članovima Koordinacionog veća i postavlja svog supruga za direktora medijske kampanje sa mjesečnom platom od 2.800 evra.

- Kada je njena partnerka iz zagrebačke Dokumente Vesna Teršalić jednom rekla da treba uvažiti mišljenje ljudi iz Bosne, ona joj je odgovorila: “Šta se ti mešaš?! Da mene nema, ne bi imala šta da jedeš” - priča Todorović.

On smatra da je REKOM megalomanski zamišljen “jer Makedonija, Crna Gora, Slovenija, kao i Kosovo, ne mogu biti stavljene u isti kontekst kao druge republike SFRJ”.

S druge strane, on napominje da skoro nijedno udruženje boraca, logoraša, žrtava rata i nestalih u BiH ne odobrava da Beograd ili Zagreb imaju prioritet u utvrđivanju činjenica iz proteklog rata.
 
Edin Ramulić, predsjednik Udruženja žrtava rata “Izvor” iz Prijedora, kaže za “Blic” da Kandićeva nikad nije bila otvorena prema organizacijama u BiH i da je sama odlučivala o tome ko će da učestvuje na forumima, organizovanim u skupim hotelima poput „Splendida“ u Bečićima ili „Parka“ u Novom Sadu.
Sada je, ističe, problem u tome što “više niko neće moći da dobije novac za sličan projekat”.

(Blic, BLIN, sv)