Süddeutsche Zeitung (SZ) kritizira da je Evropska unija upravo na putu da s Hrvatskom napravi istu grešku, koju je već učinila prenagljenim prijemom Rumunjske i Bugarske. Komentator ovoga lista se pritom osvrće na činjenicu da je protekle jeseni izvješće o vladavini prava u Hrvatskoj bilo izuzetno negativno:

"Ako Evropska komisija sada tvrdi da je ta zemlja svoj pravni sustav 'nepovratno' usmjerila na reformski put, onda je to teško za povjerovati. Korumpirane pravosudne strukture ne možete promijeniti u roku od nekoliko mjeseci. Tako da je to, izgleda, kao i u slučaju Rumunjske i Bugarske: politička razmatranja su ispred onih objektivnih. I Hrvatska ima svoje kumove u Evropskoj uniji. A Evropskoj komisiji su potrebni uspjesi pri proširenju. Pa se tako zažmiri na jedno oko. To se doduše može tako uraditi, ali se onda ne treba čuditi ako politika proširenja postane još nepopularnija", stoji u komentaru SZ-a.

Iznad BiH još uvijek lebdi nesigurnost

O putu Hrvatske u Evropsku uniju, pored eurointegracija ostalih zemalja bivše Jugoslavije, piše i Frankfurter Allgemeine Zeitung. List se pritom osvrće na slovensku obljetnicu proglašenja neovisnosti od Jugoslavije. FAZ piše da je od svih zemalja bivše Jugoslavije upravo Slovenija u najboljoj situaciji, postavši jedna od cijenjenih članica, kako Evropske unije, tako i NATO-a. O Hrvatskoj ovaj list piše da se na njezinom putu u EU strukture gomilaju mnoge prepreke te da je teško ocijeniti što su ustvari razlozi za to: specifičnosti hrvatske politike ili nenaklonost pojedinih zapadnih zemalja, prije svega Francuske i Velike Britanije.

Kao svijetao primjer napretka se navodi Crna Gora. A o Bosni i Hercegovini FAZ piše da iznad ove zemlje još uvijek lebdi nesigurnost, uzrokovana daytonskom podjelom na dva entiteta i slabom državom. U svezi s tim ovaj list navodi da su posebice bh. Srbi malo zainteresirani za državu Bosnu i Hercegovinu.

Nema želje za novom Jugoslavijom

"Do danas negativno djeluju utjecaji iz Srbije. Srbija želi bh. Srbe držati u jednom izravnom odnosu ovisnosti. A isto to Srbija pokušava i kad su u pitanju Srbi s Kosova. Stoga je čudno što neki diplomati Europske unije već sada Srbiji žele otvoriti put u euroatlantske strukture.

Hrvatska vlada je barem uputila bh. Hrvate na to da njihov glavni grad nije Zagreb, nego Sarajevo. Slične opomene iz Beograda još nisu došle dosad", piše FAZ, dodajući da zbog svega ovoga ni u jednoj toj zemlji nije vidljiva želja za jednom novom Jugoslavijom.

"Arogantnost Miloševićevog režima u Srbiji i nasilje dogmatičnog komunističkog vojnog vodstva su 1991. ne samo uništili Jugoslaviju kao državu, nego izbrisali i 'jugoslavensku ideju', vjerojatno zauvijek. Sve integracijske želje zemalja nasljednica su danas usmjerene prema Europskoj uniji i NATO-u", zaključuje FAZ. 

(dw-world.de/md)