Proizvođači vina željno očekuju ovaj propis, jer se njime onemogućava pravljenje vina u BiH od uvezenog grožđa. Pored toga zakonom se uvode obavezni registri za proizvođače grožđa, a veća ovlaštenja u ovoj oblasti se daju entitetima i Distriktu Brčko.

Ipak, ima i onih koji su protiv principa ovog zakona, poput Šemsudina Mehmedovića, člana pomenute komisije.

- Za mene je sporno u ovom zakonu što se država potpuno razvlašćuje u pogledu kontrole, nadzora, uvoza i izvoza prerađevina od grožđa. uglavnom se ove nadležnosti prenose na entitete i Distrikt Brčko. Potpuno je izostavljena nadležnost Agencije za sigurnost hrane BiH što je potpuno van pameti - kaže Mehmedović za "San".

Danijela Martinović, zastupnica SDP-a kaže da zakon ima i dobre i loše strane, ali podsjeća da je u BiH resor poljoprivrede na nivou entiteta, čija odgovornost se ne može izbjeći.

- Zamjerki ima, ali u proceduri postoji mogućnost amandmanskog djelovanja. Smatram da će ovim zakonom biti bolja zaštita domaće proizvodnje, što je u provedenoj javnoj raspravi bilo ključno pitanje - kaže Martinovićeva za "San".

Milan Lovrić, član Komisije za izradu teksta ovog zakona i prozvođač vina, kaže da se insistiralo na onome što će štititi bh. vinogradare i vinare.- BiH ima dobar vinogradarski resurs. Insisitrali smo da se onemogući proizvodnja vina od uvezenog grožđa, jer je to pravilo svugdje u svijetu. Insistirali smo na tome da pored vrhunskih i kvalitetnih i stono vino ne može biti bez porijekla, čime se sprečava i patvoranje vina - kaže Lovrić za "San".

On dodaje da se ovim daje šansa domaćim proizvođačima i BiH, koja ima priliku za proizvodnju vina, te da sfera uređivanja registara, izdavanja uvjerenja o kvaliteti i ostale tehničke stvari ulaze u sferu politike. Po predloženom zakonu kontrolu pomenutih zabrana treba da vrše nadležni inspekcijski organi koji će kontrolisati uvoz grožđa, porijeklo vina. Lovrić kaže da je i ova kontrola jednostavna, ako se želi raditi.

Neki podaci pokazuju da se u BiH pet puta više uvozi vina, nego što se izvozi. Značajne su i količine uvezenog grožđa u BiH za vrijeme pravljenja vina, i to ne samo u vinarskim regijama. BiH ima svoje autohtone sorte grožđa žilavku i blatinu. Važeći Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa BiH, donesen 2008. godine, je u više od 50 odsto članova neprovodiv u praksi.

- Ovaj zakonski tekst nije loš, potreban je BiH. Ukoliko ima nekih manjakvosti to se u parlamentu može ispraviti. U svijetu postoje norme kako se može raditi vino, naročito vrhunsko vino. Ono se prasvi samo od sorti grožđa iz te oblasti. Nismo za zatvaranje tržišta, ali smo za više reda i mislimo da to ovaj zakon može napraviti - kazao je Grgo Vasilj, predsjednik Udruge vinogradara i vinara u FBiH za "San".

(San.ba/dg)