"Nesumnjivo je da smo gledali selektivnu pravdu u Haškom tribunalu, pravdu koja je prije svega bila namontirana tako da osudi Srbe za zločinački organizovani poduhvat, a druge prosuđuje za individualne krivice, koje su se završavale niskim kaznama", rekao je Dodik.

"Činjenica je da je Naser Orić dobio presudu na neke dvije godine zatvora, pa mu je kasnije poništena, a nije mu suđeno za komandnu odgovornost mada je komandovao muslimanskim jedinicama koje su napravile masakr nad srpskim stanovništvom oko Bratunca, gdje je pobijeno oko tri i po hiljade ljudi, u periodu od dvije i po godine, koji je prethodio zločinu u Srebrenici", kaže Dodik.

Kaže i da je činjenica da su svi politički ljudi srpskog naroda toga vremena izvedeni pred Haški tribunal, "a da smo na dan kada je Tuđman umro, saznali da je protiv njega vođena istraga, ali da se to nije znalo, kao što je bilo i sa Izetbegovićem, jer je na dan njegove sahrane saopšteno da se odustaje od istrage".

Što se tiče Mladića, Dodik kaže da je njegova odluka bila da se dobrovoljno ne preda, ali da postoje zakoni koji su donijeti za isporučivanje optuženih, što je kao obaveza prihvaćeno..Većina je pristala da ode dobrovoljno, kao Biljana Plavšić, ali ničiju odgovornost ne možete svesti pod kolektivnu odgovornost.

O tome da ima onih koji "već upozoravaju kako će suđenje Mladiću biti i veliki pritisak na elemente državnosti RS, Dodik je rekao da je sve to dio selektivnog pristupa Haškog tribunala, za koji znamo da treba da dokaže stereotipe prošlosti za satanizaciju Srba. U Srebrenici se nesumnjivo desio zločin, što nam nije trebalo ni kao naciji, ni narodu, ni našoj historiji, i mora postojati krivica, mora se odgovarati, ja se za to zalažem".

O tome da je ranije govorio da zločini ne smiju biti nikada amnestirani i da u ratu braniti interes Srba nije značilo ugrožavati ili uništavati druge, i da li je promijenio mišljenje, kaže da nema selekcije ni prema drugima, ...da postoji selekcija u kojoj se amnestira politika Alije Izetbegovića, da je muslimansko rukovodstvo tog vremena bilo separatističko, da su počinjeni masovni zločini nad Srbima početkom rata...da je najčešća riječ koju čujemo da niko nije odgovarao.."

Na pitanje Glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa RTS-a Nenada Lj. Stefanovića, da li se to što je, na neki način čestitao Tadiću, rekavši da je to poštovanje Dejtonskih obaveza, isključuje sa podrškom borcima koji su u centru Banjaluke tvrdili da je Mladić heroj", Dodik je odgovorio da je Mladić, kao čovjek koji je komandovao vojskom imao individualnu odgovornost, i da je i sam glasao da on bude komandant, da je Vojska RS kao institucija sasvim druga stvar, da svako ko je prihvatio odgovornost mora da zna da može da odgovara, da su svi koji su komandovali jedinicama RS bili dužni da se stave na dostojanstvo naciji, i da oni koji to nisu to uradili odgovaraju.."

O tome da "danas ima bolje mišljenje o historijskoj ulozi Slobodana Miloševića nego ranije, i da bolje misli i o nekima sa Pala, a ranije je izdvajao jedino Biljanu Plavšić, Dodik odgovara da je distanca od 20 godina dovoljna za ocjenu tog vremena, i da se sa stanovišta naroda, Srba u RS, pa i u BiH, bilo hrabrosti da se prihvati političko vođstvo naroda tog vremena...kada se nisu čuli zahtjevi da se bude zajedno sa Srbijom, kao dio državnog korpusa,..mi nismo željeli da budemo u BiH, to je moranje, mi hoćemo da poštujemo Dejton, ali vođstvo toga vremena mijenjalo se sa svakodnevnim promjenama situacija...

"Neka se za greške odgovara, ali treba jednog dana reći da su Milošević i ljudi tog vremena napravili jedan fenomenalan posao, Dejton, koji je nama u RS dao mogućnost da gradimo svoju stabilnost i subjektivitet, koji mi uporno branimo", kaže Dodik.

"Da mi neko sada da mogućnost da napišem Dejtonski sporazum, mislim da ne bih imao mogućnosti da to učinim", navodi Dodik i kaže da je "to bio jedan od važnijih istorijskih dokumenata našeg naroda".

Na pitanje kako doživljava dolazak Catherine Ashton u Banjaluku, da li kao neku vrstu priznanja međunarodnog subjektiviteta RS, i je li ga iznenadio njen dolazak, kaže da je dolazak važan, i da je RS u tom pogledu bila uvažena.

"Činjenica je da je od raspisivanja refernduma, do tog našeg susreta bilo nekoliko važnih događaja, bila je sjednica VS UN, gdje je bio Inzko, koji je tamo lagao, i tražio da VS verifikuje sve ranije donijete zakone na koje on ustvari nije ni imao pravo, što je dokazalo da smo mi bili u pravu..a ni SB tada nije donio nijednu odluku, rezoluciju....", kaže Dodik i dodaje da su jedini koji su tvrdili da taj referendum krši Dejton Amerikanci, Britanci i kancelarija OHR, koja ionako jeste njihov izdanak.

Dodik kaže da se veoma jasno ušlo u posao sa refrendumom, da to nije, kako mnogi kažu, bila avantura, i da su u samoj pripremi tražene jasno dvije stvari, "da ono što radimo bude prihvatljivo Evropi i da nemamo više OHR, i mislim da smo uspjeli, jer u razgovorima oko pravosuđa, nema OHR".

Što se tiče izjava mnogih da je sa Catherine Ashton postignut dobar dogovor, jer se na kraju niko nije osjećao poraženo, i na pitanje zašto govori o uplakanom Sarajevu, odgovara da kada je Ashtonova došla u Sarajevo, to je bio napad na nju, na RS...ja nemam ljubav prema njima, nikoga ne mrzim, ali to je patološka nepodnošljivost prema Srbima, i RS, i to će definitivno razgraditi BiH, jer arogancija muslimana iz Sarajeva je do te mjere izražena da nijedna hemija ne može spojiti tu priču.."

Na pitanje kako će izgledati pregovori o reformi pravosuđa koje će voditi evropski komesar Štefan File, i hoće li biti prostora da se uvaže i argumenti vlade RS, rekao je da niko nema tu iluziju da će se sve završiti na tom sastanku..mi sada možemo da iznesemo argumentaciju koju niko prije nije želio da čuje, i ako vidimo da se ne poštuje ustavni poredak u BiH i evropsko zakonodavstvo, onda to isključuje našu saglasnost da idemo prema EU..Evropa će morati ovoga puta da kritički analizira sve što se dešavalo.."

"Referendum sada nije neophodan, ali mi se možemo vratiti na tu temu..", kaže Dodik i dodaje da traži objektivnost. U mnogim zemljama EU nema Vrhovnih sudova, pa ne mora biti ni u BiH", rekao je.

Na pitanje Glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa RTS-a Nenada Lj. Stefanovića je li mu strategija bila da jednim kamenom ubije nekoliko ptica,  to jest da je izborio pravo da se priča o referendumu, postigao da se visoki predstavnik Inzko bori protiv jedne demokratske tekovine kao što je referendum, i pokazao da postoji razlika između EU i SAD oko budućnosti BiH, Dodik je rekao da Britanci, Amerikanci i Turci ne žele da vide zatvaranje kancelarije Visokog predstavnika, a da ostali to žele, kao i mi, da je situacija u kojoj je BiH recimo članica VS, a ima protektorat, nespojiva sa međunarodnim pravom..Mi ne želimo da budemo u centralnoj unitarnoj muslimanskoj zemlji, gde bi muslimani donosili odluke umjesto nas".

Dodik kaže da bi takav scenario bio neuspjeh i američke politike..sklepana je BiH, ostavljeni Srbi i Hrvati kao korektivni faktor jačanja islamskih tendencija, a to ima sada drugi ugao posmatranja..."meni je krajem '98 jedan visoki funkcioner Pentagona rekao, nećete izaći iz BiH, jer mi to ne želimo da vidimo, jednu muslimansku zemlju na Balkanu, pa mi nije jasno kako sada recimo mogu Kosovo da vide, koje je objektivno muslimanska zemlja.. ali neke se stvari mijenjaju...mi samo želimo da očuvamo autonomiju, da imamo što bolje odnose sa Srbijom, i da jednoga dana sa njom i politički i teritorijalno budemo povezani.."

O odnosima sa velikim silama, kaže da Amerikance kao najmoćniju silu, ovde treba cijeniti, da nema problem sa američkim vrednostima uređenja društva, ..ali da je problem to što Amerika želi da modelira BiH, bez RS.

O boravku izraelskog ministra vanjskih poslova u Banjaluci, kaže da je to važan događaj, da je Liberman nekoliko mjeseci prije toga bio u zvaničnoj posjeti Banjaluci..i da je došao potom i privatno, sa prijateljima, da su razgovarali o raznim temama..i da je ambasador pozdravio dogovor sa EU, jer se prava upravo kroz to približavanje mogu ojačati.

"Moram reći da je veoma jasna bila i uloga Rusije, a ja sam ponosan na činjenicu da je ona u VS podržavala stavove za koje smo i mi saglasni, kada se radi o situaciji u BiH", kaže Dodik.

O navodima da mu je Ashton u referendumskoj priči "spašavala politički obraz", i da mu zapad sprema tretman Lukašenka, rekao je da analitičari zato i postoje, da daju svoje ocjene, da je Lukašenko na čelu jedne države, međunarodno priznate, a da je on na čelu jednog entiteta...

Na pitanje kako može da se riješi sukob dvije teorije, jedne da niko nikada neće uspeti da napravi funkcionalniju državu od sadašnje BiH, i druge, da on nikada neće moći da napravi samostalnu srpsku državu u Bosni, Dodik odgovara da je spreman da se to desi i poslije njega, i da je uvjeren da će do toga doći..kaže da RS ima jednu vladu i 16 ministarstava, a da je sve ostalo skoncentrisano u Federaciji.

Na pitanje može li bilo koji od tri naroda u doglednoj budućnosti da dođe u priliku da nametne svoje viđenje raspleta u BiH, kaže da je po Dejtonu BiH imala samo šest zajedničkih institucija, a danas 83, od kojih za samo tri postoji saglasnost, a sve ostalo se nameće kao priča Evrope..Postoji ljubav koju imaju Bošnjaci, ali svaka prekomjerna ljubav je iracionalna, oni nikada neće upravljati ni Banjalukom, ni Trebinjem..

O Mesićevim  tvrdnjama da je "Zagreb jasno poručio Hrvatima u BiH da ne sanjaju samostalnu državu, a da Beograd to nikada nije jasno rekao Banjaluci, već da koketira sa samostalnošću", kaže da je Mesić prošlost, da nažalost nije odgovarao za zločine u bivšoj Jugoslaviji..da nije relevantan, jer ga Hrvati u Mostaru ne uvažavaju, tokom svog mandata u Mostar nikada nije ni došao".

Rekao je i da nema promjene u mišljenju da glavni grad nije Sarajevo, "da je Sarajevo moranje", a da su glavni gradovi Banjaluka i Beograd. Ima mnogo onih koji pričaju kako treba modelirati BiH, a bili su dva tri puta, mnogi ljudi nisu više u Sarajevu, oni poput Kusturice, Bregovića, Gertrude Munitić, a ono što Mesić govori to su njegove frustracije ili dobro plaćene izjave", kaže Dodik.

Kaže i da je okrenutost prema Srbiji prisutna, da se od nje uvijek očekuje pomoć, da je ta ljubav daleko veća nego prema BiH, da je saradnja bila dobra i sa Koštunicom, kao što je odlična i sada sa Tadićem, Cvetkovićem, "jer mi poštujemo Srbiju ko god da je vodi. Srbija koju volimo uvijek će nam biti važna, možda je to dio patologije, ali to je realnost. Srbija ima obavezu da se bavi pitanjima BiH, kao što tu obavezu ima i Hrvatska, jer su potpisnice Dejtona. Da nije nas iz RS, Bošnjaci bi za 16 minuta priznali Kosovo, naravno to ne mogu jer mi ne želimo", tvrdi predsednik RS.

O tome da strani analitičari često kažu da za Borisa Tadića postoje tri ozbiljna ispita - Ratko Mladić, Kosovo i Dodik, rekao je da ne zna na šta se odnose te pretpostavke, da je legalan predsjednik, da na taj izbor nije bilo žalbi, da su njegovi stavovi veoma jasni, iako možda nekim strancima ne odgovaraju..

O tome da ga neki mediji nazivaju srpskim Putinom, dok recimo bivši britanski ambasador u SRJ Charles Crawford kaže da liči na Miloševića, Dodik kaže da ne može da govori o sebi na taj način, jer se nije bavio nekim svjetskim pitanjima, da bi u tom pogledu mogao biti važan.

Crawford je govorio da je međunarodna zajednica nepravedna, što je potvrdila na primjerima Kosova i BiH, za Kosovo kaže da Srbi i Albanci treba da se razdvoje, a u BiH Srbi i muslimani da ostanu zajedno i da šute..Dodik kaže da iza sebe želi da ostavi RS koja će biti uvažavana.

Na pitanje šta je njegov sljedeći potez, zaključuje da je to dodatna samostalnost RS, da u tom pogledu ima mnogo izazova, koji su prije svega formiranje vlasti na nivou BiH, pitanja indirektnih poreza, penzionih fondova, prava ljudi koji su u federaciji imali stanove, koji nisu vraćeni..

"Mi ćemo naša prava tražiti bez oklijevanja, ali u okviru Dejtona i evropskih standarda", rekao je Dodik.

(24sata.info, Blin/đk)