Odluka o tome da li će Mladić imati pravo na materijalnu pomoć od 200 eura mjesečno za troškove boravka u Scheveningenu, a njegova porodica imati pravo na određeni broj avionskih karata, tek treba da bude donesena.

Kako je ranije izjavio Dušan Ignjatović, direktor Ureda za saradnju s Haškim tribunalom, pomoć koju dobijaju haški optuženici iz Srbije ne odnosi se na finansiranje odbrane, već na troškove boravka u pritvoru i nadoknadu troškova posjete njihovim porodicama.

„Naknada dijela troškova boravka u pritvorskoj jedinici Međunarodnih krivičnog tribunala optuženih koji su se dobrovoljno predali iznosi 200 eura mjesečno. Članovi uže porodice za posjetu pritvorenika koji su se dobrovoljno predali u Haagu imaju pravo na isplatu cijene tri povratne avionske karte na relaciji Beograd-Amsterdam i isplatu iznosa od 250 eura po osobi na ime ostalih troškova, svaka dva mjeseca”, kaže Dušan Ignjatović.

Ako je suditi po odredbama Vlade Srbije o tome ko ima pravo na mjesečnu pomoć države, Ratko Mladić ne ispunjava te uvjete. Međutim, Nacionalni savjet za saradnju s Haškim tribunalom ima diskreciono pravo da tu pomoć dodijeli, prenose beogradski mediji.

U haškom tribunalu Mladić ima dvije mogućnosti - da se brani sam ili da zatraži advokate. U dosadašnjoj praksi Haški sud je plaćao odbranu onima koju izabrali da imaju advokate, ali i za to je neophodno ispuniti određene uvjete - da osoba kojoj se sudi nema imovinu, novac na računima.

Kako je saopćio advokat Miloš Šaljić, Mladić je jučer prvi put s njim razgovarao o pravnom timu koji će ga zastupati pred Tribunalom u Hagu.

"Ja ću sigurno putovati u Haag. Spominjali smo još neka imena, među njima ima onih koji su već bili angažirani na procesima u Haagu, ali i novih imena", kaže Šaljić.

Inače, za finansijsku pomoć 21 haškog optuženika kojima se sudi pred Međunarodnim tribunalom Srbija je prošle godine izdvojila 19 miliona dinara, tj. oko 186.000 eura.

Ratko Mladić, haški optuženik, uhapšen je kad su sigurnosne službe presjekle sve finansijske tokove kojim su mu donatori dostavljali novac. Nedostatak novca za skrivanje haški optuženik Ratko Mladić naveo je kao glavni razlog zbog kojeg se našao u kući svog rođaka Branka Mladića.

"Rasturili ste mi sve poslove, a i mom sinu Darku. Uzeli ste mi sve”, rekao je Ratko Mladić na saslušanju u Specijalnom sudu, komentirajući presijecanje svih tokova novca kojim je finansiran njegov bijeg.

Mladić bi već danas mogao da se nađe u Haagu jer će sud odlučivati o žalbi koju je njegov advokat Miloš Šaljić predao sudu, a povodom zdravstvenog stanja haškog optuženika Ratka Mladića i njegove sposobnosti da učestvuje u sudskom postupku za njegovo izručenje.

Branko Mladić svjedočio je u policiji da je njegov rođak, najtraženiji haški bjegunac, u njegovu kuću stigao dva mjeseca prije hapšenja i da više nije imao novca za skrivanje.

"Doveo je ga je neki meni nepoznat čovjek u pola noći. Rekao mi je: 'Nemamo gdje dalje, niti imamo više para. Moraš ga sada ti čuvati. Shvati to kao naređenje. Ti živiš sam, rođak ti je, ne želimo ugroziti neku višečlanu porodicu", izjavio je Branko Mladić.

Kako „Politka" saznaje iz dobro obaviještenih krugova, prateći potencijalne finansijere skrivanja haškog optuženika, po nalogu Akcionog tima presječeni su svi tokovi kojima je novac Mladiću bio dostavljan. Zbog toga je bio prinuđen da se obrati rođacima.

„Mladićevi rođaci bili su pod prismotrom i tako se došlo i do onog rođaka koji ga je krio. Za lociranje Mladića znao je veoma uzak krug ljudi. Dok se nije krenulo u akciju hapšenja, samo dva čovjeka u državi znala su da je Mladić nađen. Tražili smo čovjeka po imenu Milorad Komadić, ali nismo bili sigurni da li mu je to jatak ili se pod tim imenom krije Mladić. Dali smo nalog da se pretresu četiri kuće u Lazarevu”, kaže izvor blizak Akcionom timu.

Akcija presijecanja finansijskih tokova i otkrivanje i pretresanje njegovih mogućih finansijera pokrenuta je prije dvije godine. Krug oko Mladića je postojao sve manji i na kraju je ostao bez podrške i morao je da se oslanja na rođake, što je njegovim hapšenjem potvrđeno. Čestim pretresima i s nekoliko zapljena veće količine novca poslana je jasna poruka i onima koji su htjeli da finansiraju njegovo bjekstvo - kaže izvor “Blica”.

List podsjeća da je u septembru prošle godine iz Tužilaštva za ratne zločine saopćeno je da je u okviru akcije o finansijskoj pomoći haškom optuženiku Ratku Mladiću obavljen pretres u nekoliko privrednih objekata.

U novembru 2008. godine pripadnici Žandarmerije upali su u prostorije kompanije „Vujić” u Valjevu tragajući za dokazima koji bi potkrijepili sumnju da vlasnici te firme, braća Vidoje i Vladislav Vujić, finansiraju skrivanje haškog optuženika Ratka Mladića.

Mediji su prenijeli informaciju dobijenu u Akcionom timu da braća Vujić već godinama poslovno sarađuju s Mladićevim sinom Darkom. Između njihove i Darkove firme „Inpakt”, kako je objavljeno u štampi, obavljeno je nekoliko novčanih transakcija, a sumnjalo se da dio tog novca odlazi za finansiranje Mladićevog skrivanja.

Iz firme „Vujić” preuzeta je poslovna dokumentacija o saradnji s preduzećem „Inpakt”, ali i s još nekim firmama za koje postoji sumnja da su dio mreže Mladićevih pomagača, preko kojih je legalnim kanalima išao novac za njegovo skrivanje.

Vidoje Vujić tvrdio je da je njihov posao s preduzećem Darka Mladića „čist” i da je policija u njegovoj kući i fabrici tražila Ratka Mladića ili dokaze da je nekada boravio u valjevskom Novom naselju i da on Mladića nikada u životu ni upoznao.

U potrazi za haškim optuženikom, policija je prošlog novembra pretresla restorane „Bajka” u beogradskom naselju Košutnjak i kuće u etnoselu Divljakovac kod Aranđelovca, kao i stan u Beogradu čiji je vlasnik biznismen Goran Radivojević.

Tužilaštvo je saopćilo da je cilj tih akcija bio nalaženje materijalnih dokaza i predmeta kod osoba bliskih haškom optuženiku koji bi mogli dovesti do Ratka Mladića.

Prošlog februara, od Darka i Bosiljke Mladić, sina i supruge haškog optuženika, oduzeto je ukupno 14.540 eura, navodno namijenjenih finansiranju Mladićevog skrivanja. Zbog toga je porodica Mladić tužila državu zahtijevajući povraćaj novca, jer nije utvrđeno da je bio namijenjen skrivanju haškog optuženika.

(FENA/DEPO/BLIN/em)