Kako je pojasnila, u Haškom sudu se trenutno nalazi 36 predmeta u raznim fazama i oni neće biti prebacivani BiH, niti bilo kojoj državi regiona i biće do kraja završeni u Hagu. Da li će i preostaloj dvojici haških bjegunaca - generalu Ratku Mladiću i bivšem predsjedniku RSK Goranu Hadžiću - biti suđeno u Haškom tribunalu, kako je kazala Jelačićeva, zavisiće od toga da li će biti uhapšeni do juna naredne godine.

- Prema Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a, kraj mandata Haškog suda je kraj 2014. godine. Ukoliko do juna naredne godine budu uhapšeni Mladić i Hadžić, sudiće im Tribunal, a ako budu uhapšeni poslije tog roka, sudiće im rezidualni mehanizam, koji će biti osnovan već naredne godine - rekla je Jelačićeva.

Rezidualni mehanizam će biti međunarodno tijelo koje će završiti preostale poslove Haškog tribunala, a baviće se i zaostavštinom Tribunala, poput čuvanja arhivske građe i slično.

Jelačićeva je kazala da je Sud u prošlosti prebacivao predmete BiH. Jedna grupa predmeta su slučajevi gdje je optužnica podignuta i potvrđena, a ljudi uhapšeni i sprovedeni u Hag. Ti su optuženi zajedno sa predmetima onda predavani matičnim državama, pa i BiH, među kojima su predmeti "Janković", "Mejakić", "Stanković" i drugi.

Druga grupa predmeta koji su prepuštani BiH su istražni predmeti u kojima nije došlo do podizanja optužnica, najčešće iz razloga što Tribunal nije imao kapaciteta da procesuira sve te slučajeve.

Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, kaže da je Haški tribunal ranije prebacivao predmete u BiH, ali ne zna hoće li Tribunal eventualno u budućnosti slati istražne predmete, odnosno "predmete kategorije 2" u BiH.

- Meni nije poznato hoće li Tribunal i u budućnosti slati takve predmete u BiH. O tome će odlučiti sam Haški sud - rekao je Grubešić.

Mersiha Čaušević-Podžić, šefica Odjeljenja za odnose sa javnošću OEBS-a, koji je vršio monitoring sudskih procesa u BiH prepuštenih od strane Haškog tribunala, ističe da OEBS smatra da je bh. pravosudni sistem sposoban da procesuira te komplikovane predmete, iako, kako navodi, postoje još mnogi problemi. Kako je istakla, u izvještajima koje OEBS redovno objavljuje identifikovano je desetak problematičnih područja, za koje se tvrdi da su sistemske prirode.

- Naš izvještaj pokazuje da je prvi korak u postizanju pravičnog i efikasnog sistema praćenje i utvrđivanje prepreka. Sljedeći korak je obuka odgovornih organa o utvrđenim problemima, kako bi se osiguralo da budu upoznati sa preprekama koje postoje. Nepostojanje volje i želje za uvođenjem promjena čak i kada su reformske strategije usvojene, najveća je prepreka pozitivnoj reformi -  navela je Čaušević-Podžićeva.

Milorad Dodik, predsjednik RS, uvjeren je da je bh. pravosuđe pristrasno i da ne želi da procesuira zločine nad srpskim narodom tokom proteklog rata u istoj mjeri u kojoj procesuira zločine nad Bošnjacima. Upravo će u srijedu biti održana posebna sjednica Narodne skupštine RS o radu bh. pravosuđa.

(NEZAVISNE NOVINE/ds)