- Na nedavnom skupu o jeziku koji je održan u Sarajevu u organizaciji Gete instituta cilj je bio pokušaj stvaranja jednog jezika na nekadašnjem štokavskom području, s težnjom da se ne zove srpski jezik. Rečeno je da ujedinjena Evropa misli da ne treba trošiti novac da prevodi sva svoja dokumenta i akta na neke takozvane jezičiće, već će oni, aklamacijom odlučiti koji je to jedan jezik i kako se on to zove - kazala je Vlajisavljevićeva. Kako je naglasila, na skupu je pokušano da se riješi pitanje jezika na štokavskom govornom području.

- Sugestija Njemačke bila je da na prostoru štokavskog govornog područja kao obrazac bude uzet primjer jezičke politike na njemačkom govornom području, jer se njemačkim jezikom govori i u Njemačkoj, Austriji i u Švajcarskoj. Oni imaju jedan jezik, pa bi tako i jedan jezik za potrebe Evropske unije i skupih prevoda bio zajednički jezik na štokavskom području - kazala je Vlajisavljevićeva. Ona je rekla da je činjenica da je srpski jezik jednako štokavski, a da su hrvatski i bošnjački, odnosno bosanski jezik, politički jezici, nastali u inkubatorskim laboratorijskim uslovima.

- Pozivanje na demokratsko pravo da oni svoj jezik mogu nazvati onako kako žele, za sobom povlači i činjenicu da je uzurpiran moj jezik, odnosno srpski jezik - istakla je Vlajisavljevićeva.

Skupu je prisustvovao i Drago Tešanović, profesor srpskog jezika na Univerzitetu u Banjoj Luci, koji je rekao da je na skupu u Sarajevu bilo riječi da se na prostoru bivše Jugoslavije uvede jedan jezik, zbog potreba prevođenja.

- Na skupu su predavanja imali profesori iz Njemačke, Švajcarske, Austrije, te BiH. Oni su od nas tražili da mi pristanemo na priču o jednom jeziku, a da će političari ostalo utvrditi.

Međutim, nema cijene da ja tako nešto potpišem ili da potpišem bosanski jezik - kazao je Tešanović, te dodao da takvo mišljenje o jednom jeziku zastupa Snježana Kordić, Hrvatica, koja je profesorka u Njemačkoj. Kako je rekao, na skupu nije bilo riječi o tome kako će se jezik zvati, a samo su rekli da se radi o jednom jeziku.

- Rekao sam im da je preko jezika razvaljena i država. Bio je srpski jezik, pa srpsko-hrvatski, pa su pod plaštom demokratije napravljena četiri jezika - kazao je Tešanović. Odgovarajući na pitanje da li je težnja za formiranjem bosanskog jezika, težnja za unitarizacijom, Tešanović je rekao da je to tačno.

Ranko Risojević, književnik rekao je da su na ovakvom skupu prvi put prisustvovali i predstavnici Srpske.

- Treba provoditi politiku koja će snažiti srpski jezik i treba politički zahtijevati da se u Ustav FBiH unese i odrednica srpski jezik, jer se tamo navode bosanski i hrvatski jezik, te jezici ostalih.

Očigledno je da je riječ o političkim pretenzijama. Sve je to povezano još od vremena Benjamina Kalaja i takozvanog bosanskoj jezika i bosanske nacije - kazao je Risojević, te dodao da ovakve tendencije postoje još iz Austrougarske.

Kako je istakao, Srbi ne smiju da prihvate tendenciju da im se zvanični akti ne daju na srpskom jeziku.

- Na sarajevskom skupu, ukazao sam da su oni tendenciozno obrađivali srpske pisce kao pisce bosanskog jezika. To je prava borba za srpski jezik - kazao je Risojević, te dodao da je pojam bosanski jezik veoma diskutabilan i da je prije dvije godine objavljen rječnik bosanskog jezika u koji je ušla sva lingvistička građa i bogatstvo BiH, tako da je to rječnik srpskog i hrvatskog jezika.

Književnik Sreten Vujković kazao je da naš jezik jedino može da bude srpski jezik, a da je bosanski jezik politički jezik, formiran sa ciljem nastanka bosanske nacije.

- Promovisanje bosanskog jezika jeste politička farsa, koja teži negiranju srpskog jezika. Ne treba prihvatiti višečlani naziv jezika, jer je riječ o srpskom jeziku - kazao je Vujković.

(FOKUS, BLIN MAGAZIN/tg)