Pri tome ističu kako je iznimno važno da građani na to pitanje odgovaraju po vlastitoj savjesti, a ne po tradiciji ili pritisku okoline.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine čini se kako je tek svaka deseta osoba pripadnik neke druge religije ili pak vjerski neopredijeljena, što ne odgovara situaciji koju možemo vidjeti u stvarnom životu, navodi se u saopćenju.

Prema anketama Eurobarometra iz 2005., kako ističu, tek 67 posto ljudi u Hrvatskoj vjeruje u postojanje Boga, čime zadovoljavaju osnovni dogmatski uvjet da budu katolici, a sociolog Ivan Markešić s instituta Ivo Pilar navodi kako prema njihovim istraživanjima svega 15 do 20 posto katolika u Hrvatskoj doista i prakticiraju svoju vjeru u institucijama crkve.

Očito je da se puno katolika u Hrvatskoj tako izjašnjava iz tradicije i zbog pripadnosti kršćanskom kulturološkom krugu, no pitanje na popisu stanovništva nije kojem kulturološkom krugu pripadate, već koje ste osobne vjeroispovijesti, ocjenjuju u inicijativi "Nisam vjernik".

Ako istraživanja i puls javnosti pokazuju drugačije, zašto se onda prilikom kritika sustavnog kršenja sekularne odredbe hrvatskog ustava, te pri pozivima da se financiranje svih vjerskih zajednica - a pogotovo Rimokatoličke crkve - učini transparentnijim, vladajući i vrh Crkve uvijek pozivaju na brojku od gotovo 88 posto katolika u Hrvatskoj, pitaju se u građanskoj inicijativi "Nisam vjernik".

Glavni problem je, kako ocjenjuju, u tome što je Hrvatska i dalje samo na papiru sekularna država, a u stvarnosti Rimokatolička crkva čini svojevrsnu državu unutar države, prenosi Hina.

Zahvaljujući nerealnoj brojci od 88 posto katolika u Hrvatskoj, Crkva je s hrvatskom vladom ugovorila finansiranje iz državnog budžet s više od 250 miliona kuna godišnje po maglovitim kriterijima koji nisu poznati javnosti, navodi se u saopćenju.

(FENA/md)