Ovo je danas izjavio ministar pravde RS-a Džerard Selman ističući da i BiH i Hrvatska, odnosno bilo koja zemlja koja želi da uđe u Evropsku uniju mora da zadovolji i te standarde.

Procjenjuje se da vrijednost bh. imovine u Hrvatskoj iznosi oko dvije miljarade KM, dok je vrijednost hrvatske imovine u BiH oko 500 miliona KM.

Selman kaže i da je osnovna primjedba Vlada RS-a da ovaj ugovor ne može da bude u suprotnosti s Ugovorom o sukcesiji, odnosno njegovim aneksom koji tretira određena imovinska prava.

Vlada RS-a će, podsjetio je, imenovati radnu grupu za analizu prijedloga ovog ugovora i predlaganje najpovoljnih rješenja za imovinskopravne interese RS-a, a koje će predstavnici RS-a u svojstvu članova delegacije BiH zastupati u pregovorima s delegacijom Hrvatske.

Također, zadužila je ministarstva finansija, industrije, energetike i rudarstva, te za ekonomske odnose i regionalnu saradnju da, zajedno s Investiciono-razvojnom bankom RS-a, u roku od 30 dana izvrše analizu primjene ovakvog ugovora u odnosu na preduzeća koja su prošla proces privatizacije, kao i ona gdje je proces u toku, da to stanje kvalifikuju.

Zaduženo je i Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe da, zajedno s Udruženjima izbjeglih Srba iz Hrvatske, u roku od 30 dana izvrši analizu primjene ovakvog ugovora, posebno sa stanovišta finansijskih veličina stanarskih prava i privatne imovine.

Vlada RS-a je zadužila i Sekretarijat za zakonodavstvo, Pravobranilaštvo RS-a i Upravu za geodetske i imovinskopravne poslove, da u roku od 30 dana izvrše analizu Prijedloga ugovora sa stanovišta njegove usklađenosti s Ustavom i pravnim sistemom RS-a a naročito s propisima obligacionog i stvarnopravnog karaktera.

Selman je na pres-konferenciji u Banjoj Luci podsjetio da se već godinama vode pregovori o uređenju imovinskopravnih odnosa između BiH i Hrvatske, te da Vlada RS-a nije nikada dobila radni tekst ovog ugovora u zvaničnoj formi niti dala saglasnot za vođenje ovih pregovora.

“Imajuću u vidu da Vijeće ministara BiH nije tražilo saglasnost entiteta za vođenje pregovora, nisu onda ispunjeni ni formalnopravni uvjeti za to”, dodao je entitetski ministar pravde.

Po njegovim riječima, i pored te činjenice predstavnici RS-a su prisustvovali pregovorima, dali svoje prijedloge i sugestije.

U prošloj godini radno tijelo Vijeća ministara BiH, u kojem su bili i po jedan predstavnik Ministarstva pravde i Ministarstva finansija RS-a, sastalo se četiri puta.

(FENA, DEPO, BLIN/eb)