U istim bilješkama se navodi da zvanično ne smiju imati civilnih zarobljenika, a odmah ispod pod šifrom "tajno" da se likvidira ekstremni dio zarobljenika vojnika.

Zapisnik koji je u posjedu "Nezavisnih" vodio je Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog Predsjedništva opštine Bugojno, a na sjednici osim njega bili su prisutni Mlivo (Uzeir Mlivo, predsjednik Izvršnog odbora opštine Bugojno), Meša (Mesud Duvnjak), Jeleč (Abdulah Jeleč), Dautović (Senad Dautović) i Ismet Duvnjak.

Na dnevnom redu ove sjednice našla se samo jedna tačka i to pod nazivom "Informacija o vojnoj situaciji na našem terenu i u okviru toga naši prioritetni zadaci".

Iz vođenih zabilješki može se zaključiti da su učesnici sastanka konstatovali da je urađen ogroman posao te da su sve tri jedinice Hrvatskog vijeća odbrane razbijene te da je moral vojnika Armije BiH na izuzetno visokom nivou. Isto tako na sjednici se konstatuje da se mjesna zajednica Vesela pokazala kao najpasivnija - "neće komšija na komšiju", napisano je u zapisniku.

"Sa HVO-om nema pregovora osim razmjene poginulih i teških ranjenika. Inače HVO treba uništiti što je stav s više instance. HVO je napustio sve linije prema četnicima koje smo mi odmah zaposjeli", jedna je od bilješki Dževada Mlaće koji je nedavno vraćen na mjesto profesora matematike u bugojanskoj Gimnaziji gdje je, kako mnogi tvrde, mučio zarobljenike.

U bilješkama isto tako se navodi da je uočena saradnja HVO-a i četnika kroz zajedničko granatiranje.

U Udruženju porodica poginulih i nestalih branilaca Domovinskog rata opštine Bugojno kažu da to što stoji u dnevniku da je to tako te da se i poslije više od 17 godina ne zna sudbina nestalih Hrvata.

U ovom udruženju tragaju za 22 Hrvata koji su nestali prije raspuštanja logora formiranog na stadionu FK Iskra u Bugojnu te da je skoro 300 pripadnika HVO-a bilo u logorima dok je blizu 2.000 Hrvata zatvarano u toku sukoba.

"Ko je odgovoran, utvrdiće Sud BiH, a ljudi koji su bili u ratnom Predsjedništvu vrlo dobro su znali šta se radilo i to tvrdimo", kažu u ovom udruženju.

Ranije su članovi ovog udruženja optužili Mlaću da zna ali da skriva mjesta gdje se nalaze tijela nestalih vojnika.

Tokom suđenja bugojanskoj četvorki Mlaćo se pojavio kao svjedok odbrane rekavši tužiteljici Slavici Terzić da se ne sjeća kako i ko mu je rekao taj monstruozni tekst.

Bugojansku četvorku čine Nisvet Gasalo, Musijab Kukavica, Enes Handžić i Senad Dautović, a terete se za ratne zločine nad zarobljenim vojnicima, civilima i ranjenicima hrvatske nacionalnosti tokom sukoba Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu od jula 1993. do marta 1994. godine.

U optužnici se navodi da su Gasalo, kao upravnik i Kukavica, kao komandir straže bili odgovorni za funkcionisanje logora na stadionu Iskre u kojem je u nehumanim uslovima bilo zarobljeno oko 300 Hrvata civila, dok se Handžić, bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost 307. motorizovane brigade Armije BiH i Dautović, kao nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti Bugojno, terete za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.

(Nezavisne, BLIN MAGAZIN/ma)