Konferencija je dio globalne inicijative Fondacije CURE i Udruženja INFOHOUSE, a pridružila im se i Agencija za ravnopravnost spolova BiH. Dio ove inicijative je i kampanja za "Interventni fond za žensko poduzetništvo", a prikupljeni novac iz fonda bit će utrošen u finansiranje najboljih ideja za samozapošljavanje žena.

Učesnici konferencije dali su presjek trenutnog stanja ženskih ljudskih prava u BiH s akcentom na politička i ekonomska prava i pitanja.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović - Hadžiabdić ukazala je na razlike između muškaraca i žena u pogledu 'muških i ženskih poslova', razlike u plaćama, napominjući da je najveća razlika u plaćama na poslovima gdje je niži stepen obrazovanja.

Dodala je i da mnoge žene rade u sivoj ekonomiji, što znači da su u neravnopravnijem položaju, jer ne dobivaju sve beneficije koje regularno zaposleni imaju.

Filipović-Hadžiabdić pozvala je danas sve privredne subjekte, vladine i nevladine institucije, udruženja i pojedince da uplate novac u Interventni fond, jer je to dobra osnova za pomaganje ženama da razviju vlastiti biznis, kazavši da je "siromaštvo poprimilo lice žene".

Na konferenciji je govorio i Jonathan Moore, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH, napominjući da je važno konstantno pitati zašto muškarci i žene nemaju iste plaće, zašto nema više žena u politici, zašto su i dalje žene i djevojčice žrtve nasilja...

On je iznio i nekoliko činjenica od kojih su neke da čak 70 posto siromašnih u svijetu čine žene, da je dvoje od troje ljudi koji ne znaju ni čitati ni pisati su žene, barem 270.000 žena u BiH ne mogu pronaći posao... Najavio je da će stoga Ambasada SAD-a u BiH izdvojiti 21.000 dolara za promoviranje Interventnog fonda.

Direktorica Fondacije CURE Jadranka Miličević također je istaknula problem zapošljavanja žena, naglašavajući da država treba preuzeti veću odgovornost da bi žene, a posebno žene žrtve nasilja i žene srednjih godina, prestale biti na marginama društvenih zbivanja.

Dženana Alađuz, direktorica Udruženja INFOHOUSE,  navela je i podatak da su žene demografska većina, ali da su u politici, društvu i ekonomskim poljima manjina.

"Zahvalna sam što u BiH postoji član u Izbornom zakonu koji kaže da na listama političkih partija mora biti trećina žena, jer da nije ni toga žena ne bi bilo nigdje. Mogle bismo samo nositi kafe političkim predstavnicima na pauzama između sastanaka", dodala je Alađuz.

U toku konferencije premijerno je emitiran film bh. produkcije o 100 godina ženskog pokreta u BiH.

(FENA/md)