"Primjer dvoličnosti jeste američka podrška bosanskim muslimanima, čime se ulaguju muslimanskim zemljama uprkos podršci Vašingtona Izraelu", rekla je Johnstone u intervjuu Srni.

Ona je kao primjer navela slučaj pokojnog američkog kongresmena Toma Lantoša, kada je bio predsjedavajući Komisije za inostrane poslove, inače vodećeg pristalicu Izraela, koji je rekao da je američka podrška Kosovu podsjetnik muslimanskim vladama i pokretima da "SAD predvode napore u stvaranju većinski muslimanskih zemalja u srcu Evrope".

Govoreći o situaciji u BiH i poziciji Vašingtona u procesu formiranja vlasti i odnosu SAD prema lideru SDP-a Zlatku Lagumdžiji, Džonstonova je ocijenila da je on tipični predstavnik onoga što je bivši američki sekretar odbrane Donald Ramsfeld nazvao "nova Evropa", u koje ulaze zemlje kojima su ranije vladale komunističke partije koje sad imaju lidere sa etiketom "proizveden u SAD" (Made in USA).

"Kao i nekoliko lidera zemalja Baltika, Lagumdžija je obrazovan u SAD, podržao ga je George Soros, a zvaničan pečat odobrenja dobio je od evropskih socijalističkih partija", rekla je ona i dodala da se postavlja pitanje šta stoji iza takve "prepredene, profesionalno urađene fasade".

"Sve dok bivše komunističke zemlje ne budu u stanju da razviju svoju vlastitu političku kulturu njima će vladati takve vještačke tvorevine Carstva (SAD)", rekla je Džonstonova.

Ona ne vjeruje da će ikada biti provedena istraga i napravljen izvještaj o zločinima u Sijekovcu u vezi trgovine organima. "Mislim da Srbi ne treba da računaju da će objelodanjivanjem takvih jezivih zločina lokalnih protivnika prevazići predrasude Zapada prema njima", rekla je Diana Johnstone, dodajući da je potrebno sveobuhvatnije istorijsko razumijevanje.

Govoreći o trgovini organima na Kosovu, ona je rekla da se protivi formiranju posebnog "ad hok" tribunala koji će istraživati taj slučaj i to zbog prinicipa i na osnovu iskustva posljednjih nekoliko decenija.

"Među mnogim slabostima ovakvih tribunala je njihova nemogućnost da provedu fer i temeljitu istragu u stranim zemljama i nedostatak kredibiliteta njihovigh presuda za narod kome pripadaju optuženi", rekla je ona i navela da je ono što ide u prilog formiranju takvog ad hok tribunala činjenica da se lokalno pravosuđe, prvenstveno Albanije, gđe se ovaj najgori zločin i dogodio, čini prilično nevoljnim da se ozbiljno pozabavi ovom tematikom.

"Jedna alternativa bila bi da se cijeli slučaj prebaci pred Međunarodni krivični sud, čiji bi kredibilitet bio značajno povećan ukoliko preduzme da se bori protiv imuniteta izvan Afrike, ali za sada nema naznaka da će se to i dogoditi".

Druga sudska alternativa, smatra ona, bila bi da neka zemlja samostalno provede takozvano "univerzalno pravosuđe". "Njemačka je preuzela na sebe da procesuira Srbe koje su bosanski muslimani optužili za etničko čišćenje. Isto tako bi mogla da optuži osumnjičene u Martijevom izvještaju i da zahtijeva njihovo izručenje", rekla je ona, dodajući da je sasvim jasno da sve zavisi od političke volje.

Johnstonova ističe da bi "bilo pravo čudo" ako bi Vašington insistirao na sveobuhvatnoj istrazi u slučaju trgovine organa na Kosmetu i u Albaniji, koja bi uključila sve, bez obzira na njihovu poziciju, imajući na umu uticajne američke figure, posebno potpredsjednika Josef Bidena, koji su se hvalili svojom podrškom OVK.

"Procesuiranje Hašima Tačija čini mi se manje mogućim od političkog pritiska za njegovu smjenu, ali na način smišljen da zaštiti reputaciju njegovih američkih pristalica", istakla je ona.

Govoreći o ulozi Bernarda Couchnera, nekadašnjeg šefa administracije UN na Kosovu, u trgovini organima, ona je rekla da je Couchner bio jednako nesposoban i površan kao šef UNMIK-a kao i ministar inostranih poslova Francuske.

"Couchner je jedino bio zaokupljen jačanjem svoje pozicije šampiona humantarne intervencije", rekla je Srni Dajan Džonston i dodala da je on, vjerovatno, uložio sve moguće napore da - ne zna šta se sve događa.

"Kao i svi visoki okupacioni zvaničnici NATO-a, njegov prioritet je bio da se postara da ga vole Albanci", objasnila je ona.

Komentarišući mogućnost da Sandžak (Raška) postane novo žarište na Balkanu, Johnstonova je rekla da postoji rizik da će SAD i njegovi evropski sateliti, pod izgovorom da brane "prava manjina", upotrijebiti muslimanske separatiste u Sandžaku da drže Srbiju slabom i destabilizovanom.

"Razumni muslimani i nemuslimani treba da se udruže u osudi ove taktike 'zavadi pa vladaj'", zaključila je ona.

Analizirajući sve veće pokušaje Turske da utiče na situaciju na Balkanu, ona je ocijenila da bi SAD i EU vjerovatno željele takav razvoj događaja, ali da će bilo kakav uticaj Ankare biti, najvjerovatnije, van njihove kontrole.

"Teško da bi turski uticaj danas bio gori po Srbiju od američkog uticaja. Smatram da je dobro za Srbiju da radije gleda u cijeli svijet nego da ostane fiksirana na EU".

Njen utisak je da je predsjednik Srbije Boris Tadić trebalo gostoljubivije da otvori vrata Rusiji, koja ima mnogo toga da ponudi Srbiji.

Johnstonova naglašava da sadašnje pobune naroda u arapskim zemljama nemaju nikakve veze sa islamskim ekstremistima.

"Ustanici u Egiptu i Tunisu traže slobodu i nezavisnost od diktatora koje podržavaju SAD. Hrišćani i muslimani zajedno su demonstrirali u Kairu", rekla je ona u intervjuu za Srnu.

Džonstonova navodi da egipatska grupa "Muslimanska braća", koja se sama ne može svesti na islamski ekstremizam, ne predstavlja brojnu mladu generaciju koja stoji iza ove pobune.

"Obrazovani ljudi u arapskim zemljama najviše se protive islamskom ekstremizmu, jer on prvo za njih predstavlja prijetnju. Inače, opskurni religijski fundamentalizam nije ograničen samo na muslimanske zemlje".

"U svojoj strategiji 'zavadi, pa vladaj' SAD često koriste fundamentalistički islam i kao instrument protiv progresivnih ili patriotskih pokreta u muslimanskom svijetu i kao `terorističku prijetnju` radi zastrašivanja naroda, a s ciljem podrške diktatorima i ratovima koje sponzorišu SAD", rekla je ona, ističući da islamski esktremizam cvjeta na toj američkoj dvoličnosti.

Biografija

Rođena je 1934. godine u Minesoti u SAD. Bila je aktivna u pokretu protiv rata u Vijetnamu i učestvovala je u organizovanju susreta američkih državljana i vijetnamskih zvaničnika. Živjela je preko 30 godina u Parizu u Francuskoj. U periodu 1979—1990. je bila evropski urednik nedjeljnika „In These Times“ a poslije ovog perioda je bila dopisnik ovog nedjeljnika. Bila je novinar grupe Zelenih u Evropskom parlamentu u periodu od 1990. do 1996. Tekstovi koje je pisala su često objavljivani u „CounterPunch“ ljevičarskom internet magazinu.

Diana Johnstone je po nekim ocjenama kontroverzna  dijelom i zbog navoda u knjizi „Fool's Crusade - Yugoslavia, NATO and Western Delusion“ koju neki smatraju revizionističkom. Postoje tvrdnje da je Dajana Džonston poricala masakr u Srebrenici i umanjivala broj žrtava ovog masakra.

Tokom 2003. godine je objavljen intervju sa Dajanom Džonson u švedskom levičarskom časopisu Ordfront koji je izvazvao burnu reakciju javnosti zbog toga što je u ovom intervjuu Dajana Džonston ponavljala svoje poglede na rat u Bosni i Hercegovini za koje mnogi smatraju da su negiranje genocida i revizionistički. Ovakva reakcija javnosti je izazvala reakciju švedskog izdavača koji je odbio da objavi ovu knjigu. U odbranu Dajane Džonston je ustao Noam Čomski koji je napade na nju okarakterisao kao uskraćivanje slobode govora. DEPO/a.k.