POČEO SAMIT LIDERA EU U BRISELU

Egipat i evro glavne teme

Arhiva04.02.11, 12:58h

Čelnici 27 zemalja Europske unije počeli su u petak jednodnevni vanredni sastanak na vrhu, koji je po prvenstvenim zamislima trebao biti posvećen isključivo energiji i inovacijama, ali će glavne teme zapravo biti stanje u Egiptu i kriza u evrozoni.

Brisel evropske zastave

Predsjednici država ili vlada zemalja članica EU su pri dolasku na samit upozorili egipatske čelnike da se suzdrže od nasilja i dopuste mirno održavanje demonstracija koje se u petak očekuju u Kairu na kojima se traži odlazak predsjednika Hosnija Mubaraka.

- Očekujemo da egipatske snage bezbjednosti učine sve kako bi odlučujuće demonstracije u petak mogle proći na slobodan i miran način, rekla je po dolasku u Brisel njemačka kancelarka Angela Merkel.

Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi predstaviće na samitu prijedlog "pakta za konkurentnost", kojim bi se uz već postojeću monetarnu uniju stvorila i fiskalna unija zemalja koje dijele zajedničku valutu.

Njemačka i Francuska žele sveobuhvatno rješenje za sadašnju dužničku krizu u evrozoni.

Riječ je o prijedlogu kojim se traži veća usklađenost u vođenju ekonomskih politika između zemalja članica evrozone, a koji između ostalog uključuje usklađivanje penzionih sistema, plata, poreza na dobit te uvođenje obveze o ograničavanju javnog duga.

Njemačka, najmoćnija evropska privreda koja najviše izdvaja za pomoć zemljama evrozone u teškoćama, tražiće prihvaćanje tih prijedloga u zamjenu za povećanje sredstava evropskog fonda za stabilnost evra.

Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) vrijedan je 440 milijardi evra ali je njegov stvarni kreditni kapacitet procijenjen na samo 225 milijardi evra zbog potrebe osiguravanja najvišeg kreditnog rejtinga AAA.

Njemački prijedlog uključuje, između ostalog, produženje radnog vijeka i odlazak u penziju sa 67 godina života te fiskalno usklađivanje kako bi se spriječilo da neke zemlje s nižim porezima stiču prednost na tržištu.

Trenutno je jedino Njemačka uvela duži zakonski rok za penzionisanje od 67. godine, u većini članica evrozone u penziju se odlazi sa 65 godina, a u Francuskoj sa 62.

Njemačka traži ujednačavanje kako bi se smanjili pritisci na budžete koji su opterećeni zbog teške dužničke krize. Osim usklađivanja u vezi sa odlaskom u penziju, Njemačka takođe traži uvođenje budžetske ravnoteže kao ustavne obveze. Njemačka želi pomoći ostalim članicama evrozone ali pod uslovom socijalne i fiskalne harmonizacije.

Berlin je zaustavio rast plata i povećao granicu za odlazak u penziju i sada želi da to učine i ostale zemlje članice. Smatra da nije korektno da one zemlje koje su provele reforme moraju pomagati onima koje su to propustile učiniti.

Evropsku uniju uskoro očekuju važne odluke koje trebaju podržati stabilnost zajedničke valute. To će biti na dnevnom redu na samitu 24. i 25. marta, a ne isključuje se mogućnost da se prije tog redovnog samita čelnici okupe i na vanrednom samitu početkom marta.

(Fena, BLIN MAGAZIN/ma)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook