Isto tako, Krešić u intervjuu za "Dnevni list" jasno poručuje kako iza sporazuma dva HDZ-o stoje lični interesi te pozicioniranje HDZ-a BiH u vlast, a ne strateški nacionalni interesi. Krešić naglašava kako je strateški sporazum za Hrvate u BiH bila Kreševska deklaracija koju je razvrgnuo Dragan Čović potpisivanjem sporazuma sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Nakon što ste izbačeni iz HDZ-a 1990. najavili ste ostanak u politici. Koje su Vaše političke ambicije? Svima je poznato daje HDZ 1990. bio u Hrvatskoj koaliciji HDZ 1990. - HSP BiH.

Mogu potvrditi da ostajem vjeran toj koaliciji, u kojoj je ostao HSP BiH, čiji ću član uskoro postati. Sve bi trebalo biti gotovo ovih dana kada će cijela stvar biti i službena.

Znači Vi ostajete vjerni politici koju je Hrvatska koalicija prezentovala u predizbornoj kampanji?

Da, ostajem pri toj politici. Znate, ta koalicija je u predizbornoj kampanji imala čistu politiku gdje su birači koji su glasali za tu politiku očekivali od Hrvatske koalicije da okupi svoje biračko tijelo i sve ono stoje dobila na ovim izborima te da provedu politiku koju su prezentovali javnosti. Nažalost, dogodilo se to što se dogodilo te je Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990., u nekom poluprivatnom aranžmanu napravio sporazum sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. Na neki način, birači koji su dali povjerenje Hrvatskoj koaliciji izdani su od rukovodstva HDZ-a 1990. To je glavni i osnovni razlog zbog čega ja, ali i ljudi koji razmišljaju na sličan način, ostaju vjerni Hrvatskoj koaliciji i zbog čega smo dosljedni u političkom smislu.

Posljednjih dana u javnosti se uvelikš špekuliše kako će i neki opštinski odbori HDZ-a 1990. istupiti iz stranke. U tom kontekstu najčešće se spominju opštinski odbori Stolac, Rama, Tuzla, Orašje i Neum. Da li su ove špekulacije istinite?

Ja u tom smislu ne mogu komentarisati te navode. Kada se dogodilo pokretanje stegovnog postupka protiv mene, dobio sam podršku dosta članova i Predsjedništva HDZ-a 1990. te pojedinih predsjednika opštinskih odbora. Međutim, zbog ovih nedemokratskih postupaka unutar stranke ne želim te ljude izlagati neugodnostima i govoriti o njihovim imenima. Ako ko od njih ima hrabrosti i snage, neka krene ovim ispravnim putem, ali lično ne želim nikome praviti probleme.

Mnogi politički analitičari slažu se sa Vama u konstataciji te smatraju kako je sporazum sa HDZ-om BiH zapravo prvi korak u gašenju HDZ-a 1990. Kakva je, prema Vašem mišljenju, budućnost sporazuma dva HDZ-a?

Prvo bih želio jasno naglasiti, da se u javnosti ne bi stekao pogrešan dojam, kako ja zaista nemam ništa protiv toga da hrvatske stranke u BiH prave razne sporazume pa i ovaj sporazum između dvaju HDZ-ova. Međutim, od prvog dana sam tvrdio da to nije iskreni sporazum, da taj sporazum ima samo za cilj pozicioniranje HDZ-a BiH i još nekih u vlasti, a nema ništa od priče da se radi o strateškom nacionalnom projektu. Naime, strateški nacionalni projekt je bio potpisan u Kreševu gdje su sve stranke sa hrvatskim predznakom dogovorile što je hrvatski nacionalni minimum u BiH i na koji način BiH urediti da bude evropska i demokratska država koja će, ako Bog da, za koju godinu ući u Evropsku uniju, da uvaži sva prava kolektiviteta, znači i hrvatskog naroda, ali i svakog građanina. Zna se ko je Kreševsku deklaraciju razvrgnuo. To je učinio Dragan Čović potpisivanjem sporazuma sa Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a. I zbog toga mislim da ovaj sporazum dva HDZ-a nije dobar za HDZ 1990., nije iskren i to je početak kraja ove stranke.

Mnogi hrvatski intelektualci koji su izvan političkog života jasno poručuju kako je odmicanje od načela Kreševske deklaracije pogubno za Hrvate u BiH. Dijelite li i Vi to mišljenje?

Bit tog sporazuma jest da Hrvati u BiH znaju što hoće, a Hrvatska koalicija je prije izbora upravo na načelima Kreševske deklaracije propagirala svoju politiku. Bez obzira na sva događanja u posljednje vrijeme, mislim da će se naći snage koje će se vratiti na izvore Kreševske deklaracije i da će hrvatski narod imati snage izboriti se zajednakopravnost u BiH jer ova zemlja može biti samoodrživa, evropska i demokratska samo ako sva tri naroda i svaki pojedinac budu imali ista prava.

Vratimo se na sporazum dva HDZ-a. Već se naveli kako se radi o poluprivatnom aranžmanu, te kako se radi samo o pozicioniranju HDZ-a BiH i još nekih u vlast. Ko su ti neki i da li je zaista u pozadini svega isključivo podjela fotelja?

Slažem se sa tvrdnjama kako iza sporazuma stoje razni interesi i pozicioniranje HDZ-a BiH i još nekih u vlast, ali ne bih sada o imenima. Vidim da posljednjih dana zbog ovakvih stajališta ima raznoraznih naručenih pamfleta i protiv mene lično. Mogu jasno i nedvosmisleno poručiti da sporazum dva HDZ-a BiH nije iskren, a moje mišljenje dijele mnoge moje kolege.

Da li ste se čuli sa nekim od članova Predsjedništva HDZ-a 1990. otkako se izbačeni iz stranke i u kakvim ste odnosima sa njima sada?

Sa većinom njih se čujem i ostao sam u dobrim odnosima. Mi se u BiH moramo naučiti političkoj kulturi da ako neko politički drukčije razmišlja, ne znači automatski da ti je neprijatelj. Nažalost, u postupcima pojedinaca iz moje bivše stranke, ali i drugih, ne bi se reklo da smo mi politički sazrjeli. Lično nemam nikakvih problerna u komunikaciji sa članovima Predsjedništva, ali ni sa svim drugim članovima HDZ-a 1990.

U javnosti se mnogo u posljednje vrijeme špekuliše oko sazivanja sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije. Može li se sazvati sjednica Doma naroda i može li stari saziv donijeti odluku o privremenom finansiranju?

Dom naroda je u obvezi donijeti odluku o privremenom finansiranju kako Federacija ne bi došla u kolaps, odnosno da se redovno isplaćuju penzije, invalidnine i plaće korisnicima budžeta itd. Jednostavno, život u Federaciji ne smije stati zbog raznoraznih političkih igara. Dom naroda i ja kao predsjedavajući smo dužni sazvati sjednicu i ovih dana ćemo znati hoće li se Dom naroda sazvati u starom ili novom sazivu. Znači, Centralna izborna komisija BiH vodi izborni proces i prema njihovom turnačenju izbori za Dom naroda nisu završeni te se još uvijek ne može sazvati novi saziv. Ipak, sljedećih dana znat će se više o tome hoće li se završiti procedura izbora u kantonima kako bi se kompletirao novi saziv Doma naroda. Nakon toga, uz tumačenje CIK-a BiH i mjerodavnih institucija, kolegij Doma odlučit će hoće li se sazvati stari ili novi saziv. Bez obzira na sve, važno je naglasiti da se odluka o privremenom finansiranju mora donijeti, kazao je Krešić na kraju intervjua za "Dnevni list". DEPO/a.k.