Pripremio: Dario STANKOVIĆ
Direkotrica UG 'Budućnost' Gordana Vidović za BLIN magazin kaže da se polako se razvijaju aktivnosti koje su bile planirane za Muški centar, što ih čini srećnim i zadovoljnim i objašnjava kako se rodila ideja za otvaranje centra.
- Radeći sa žrtvama nasilja uvidjeli smo da se ne mogu postići dobri rezultati i da samo ‘gasimo požar’ ukoliko i muškarci nemaju mogućnost da razvijaju komunikacijske vještine, vještine suočavanja sa stresom, nauče da kontrolišu svoje ponašanje, a sve u cilju prevencije ponavljajućih nasilničkih obrazaca ponašanja. U februaru 2010. godine osim stručnog tima UG 'Budućnost' okupili smo i jedan tim od pet muškaraca, uglavnom socijalnih radnika, koji su analizirali opštu poziciju muškaraca u našem društvu; stav međunarodnih organizacija u vezi sa nasiljem u porodici; stav domaćih institucija u vezi zaštite; podrške žrtvama nasilja; kao i stav o sankcionisanju i radu sa počiniocima nasilja - objašnjava Vidovićeva naglašavajući da je prepoznavanje barijera, koje kod muškaraca mogu stvoriti otpor prema ovoj aktivnosti, veoma bitno kao i otklanjanje istih kako bi se što bolje i efikasnije približili muškarcima i dobili ih za saveznike.
‘U Muškom centru smo već postavili info kutiju za prijedloge i sugestije. Otvoren je profil na Fejsbuku, a planiramo i dizajniranje web stranice. U centru je uspostavljen i internet kafe, čitanje dnevnih i sedmičnih novina, projekcije filmova, društvene igre domine i šah. Iskustva stečena kroz rad Muškog centra će biti dragocjena u procesu koji smo pokrenuli zajedno sa 'Vive žene' iz Tuzle, a to je obuka 30 profesionalaca/ki za rad sa počiniocima nasilja (15 iz dobojske regije, a 15 osoba iz Tuzlanskog kantona) nakon čega će se raditi intenzivnije na uspostavljanju intersektorske saradnje i razvoju modela psiho-socijalnog tretmana za počinioce nasilja u porodici koji bi trebalo da bude integrisan u sistem‘, Gordana Vidović |
Direktorica Vidović kaže da su sagledavanjem stanja ustanovili da su muškarci veoma nesigurni kada je riječ o njihovoj ulozi u društvu.
- Nezaposlenost, naročito muževa kojim je tradicionalno nametnuta uloga ‘hranitelja porodice’ i koji tu ulogu ne mogu da ostvare, dovode do toga da je u izuzetnom porastu broj ubistva žena i djece, a potom samoubistava muškaraca. Udarne vijesti na televiziji redovno počinju porodičnim tragedijama. Više je nego očigledno da je potrebno hitno sagledati kompleksnost situacije, uzimajući u obzir i ratne traume - govori Vidovićeva i naglašava da, bez obzira na ovakvu sliku, muškarci žene i dalje gledaju kao svoje vlasništvo, gdje mogu da ispolje nasilje.
Prema riječima Vidovićeve jedan od ciljeva na kojim se radi u Muškom centru je psiho-socijalna rehabilitacija i tretman muškaraca, čiji je krajnji cilj zaustaviti nasilje kao i prihvatanja vlastite odgovornosti. Ona ističe da su aktivnosti podijeljenje na dva segemnta.
- Prvi segment u radu je terapijski i savjetodavni rad sa počiniocima nasilja u porodici, a on se odvija na osnovu dobrovoljnog prijavljivanja muškaraca ili na osnovu odluke suda o tretmanu - kaže Vidovićeva i dodaje da ova aktivnost još nije zaživjela, ali da uskoro očekuje prve 'klijente'.
Drugi segment je, prema njenim riječima, razvijanje socijalnih vještina muškaraca potencijalnih počinilaca nasilja u porodici.
![]() |
Prvi "Muški centar" otvoren je 25.11.2010. godine u Modriči u okviru udruženja građana "Budućnost" Modriča. To je prvi ovakav centar u Bosni i Hercegovini koji je namijenjen radu sa počiniocima nasilja. Otvaranju Muškog centra u Modriči prisustvovali su i predstavnici Gender centra Vlade Republike Srpske, Tijana Arambašić - Živanović, stručna saradnica za prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama i drugi. |
- Muški centar po ugledu na švajcarski model usmjerava aktivnosti na podizanju svijesti prije svega muškaraca da se dobrovoljno jave radi psiho-socijalne rehabilitacije. Ovaj vid rada je veoma važan, jer se na taj način može reagovati mnogo prije nego što slučaj nasilja dospije pred zvanične institucije - objašnjava Gordana Vidović.
Ona je dodala da s ciljem razvijanja socijalnih vještina muškaraca organizuju i edukativne radionice sa članovima Muškog centra, kao i grupe za samopomoć, te uspostavljaju kontakte i saradnju sa moto i drugim muškim organizacijama sa kojim zajedno planiraju anti stres programe.
Vidovićeva, takođe, ističe, da na području Modriče ovaj vid aktivnosti ima veliku podršku muške populacije: - Nismo ni očekivali da će biti tako dobar odziv muškaraca i uključivanje u aktivnosti muškog centra. Do sada je pristupnicu potpisalo preko 50 osoba koji su postali članovi i redovno učestvuju u aktivnostima. Pred Muškim centrom je tek sada veliki posao, kako bi se i zakoni počeli primjenjivati u praksi.
Iz Džender centra Vlade RS, koji podržavaju ovaj projekat, kažu da je veoma važno otvaranje Muškog centra u borbi protiv porodičnog nasilja.
- Muški centar Modriča će doprinijeti boljoj zaštiti žrtava nasilja u porodici, jer će uključivati i psihosocijalni rad sa počiniocima nasilja, ali će takođe djelovati edukativno i preventivno upravo na podizanju svijesti muškaraca o rodno zasnovanom nasilju i posljedicama koje ono prouzrokuje, kao i na podizanju svijesti o značaju i prednostima nenasilne komunikacije i okruženja bez diskriminacije i nasilja, kako u porodici, tako i u javnoj sferi, što će svakako doprinijeti boljem kvalitetu života svih, a i napretku društva u cjelini - rečeno nam je u Džender centru.
(BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook