Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine (Sime Milutinovića Sarajlije 7) otvara u četvrtak, 5. novembra 2026. godine, u 19 sati, izložbu „Neprijatelj“, prvu izložbu posvećenu bosanskohercegovačkoj književnici Meliki Salihbeg Bosnawi (1945–2017). Autorica izložbe je Hajrija Osmanhodžić, saradnica Muzeja. Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 5. decembra 2026. Ulaz je slobodan.

Izložba predstavlja dio arhivske zaostavštine Melike Salihbeg Bosnawi: rukopise, objavljene tekstove, prepisku, lične dokumente i sudske spise vezane za Sarajevski proces. Muzej građu predstavlja kao historijski i kulturni izvor, bez davanja nove pravne, političke ili moralne ocjene. Izlaganje dokumenata ne predstavlja potvrdu niti osporavanje tadašnjih sudskih nalaza.

U književnim časopisima njeno ime stoji uz eseje, poeziju i dramske tekstove, a u sudskim dokumentima među osobama osuđenim u Sarajevskom procesu. U sačuvanim pismima pisala je o književnosti, vjeri, zatvorskom iskustvu i mogućnosti životnog i stvaralačkog nastavka nakon izlaska iz zatvora. Izložba te različite tragove okuplja na jednom mjestu i omogućava publici da ih sagleda u njihovom dokumentarnom kontekstu.

Melika Salihbeg Bosnawi uhapšena je u martu 1983. i osuđena u okviru Sarajevskog procesa, sudskog postupka protiv grupe muslimanskih intelektualaca. Izložba prikazuje originalne presude, rješenja, navode iz osnove odluke, iskaze, žalbe i prepisku iz pritvora. Ti dokumenti svjedoče o jeziku, pravnim kategorijama i društveno-političkom kontekstu tog perioda. Muzej građu predstavlja pažljivo i odgovorno, uz poštovanje prema ličnostima i događajima koji se u njoj pominju.

Naslov izložbe preuzet je iz jezika vremena u kojem je suđeno. Riječ „neprijatelj“ iz naslova članka „Neprijateljima 90 godina zatvora“, objavljenog u Oslobođenju 1983. godine, oznaka je kojom su Melika Salihbeg Bosnawi i ostali osuđeni u Sarajevskom procesu bili nazivani. Muzej je ne koristi kao ocjenu nje ili njenog djela, nego kao polaznu tačku za čitanje građe.

Izložba je rezultat kustoske i digitalne obrade obimne arhivske građe. Prikupljanje materijala počelo je za života Melike Salihbeg Bosnawi, a nastavljeno je nakon njene smrti u saradnji s njenim sinom Amirom Kneževićem. Sistematska obrada cjelokupne zbirke je u toku; nakon njenog završetka dio digitalizirane građe i popis zbirke bit će dostupni istraživačima.

„Melika Salihbeg Bosnawi najčešće se spominje u vezi sa Sarajevskim procesom 1983. godine, dok je njen književni i intelektualni rad ostao slabo poznat, a njene knjige je danas teško naći. Ovo je prva izložba posvećena njenom životu i djelu. Cilj joj nije ponuditi jedno konačno tumačenje, nego kroz autentičnu građu predstaviti osobu koja se ne može svesti na jedan događaj ili jednu etiketu: književnicu, intelektualku, majku, sestru, vjernicu. Izložba ne donosi presudu“, kaže Hajrija Osmanhodžić, autorica izložbe.

Posjetitelji će moći vidjeti rukopise i objavljene tekstove, među kojima su rukopis knjige poetske proze „Kaze“ (1975) i dramski tekst „Sedmi padež“, objavljen u zagrebačkom časopisu Oko 1982. godine, kao i fotografije iz različitih životnih perioda te lične i službene dokumente. Poseban dio izložbe posvećen je Sarajevskom procesu, kroz originalne presude, sudska rješenja, izjave i drugu dokumentaciju. Završni dio prati njen život i stvaralaštvo nakon procesa.

Izložba je koncipirana hronološki i tematski: od ranog književnog djelovanja, preko promjena u njenom intelektualnom i duhovnom životu i Sarajevskog procesa, do kasnijeg stvaralaštva. Posjetitelji se s dokumentima susreću neposredno i sami oblikuju razumijevanje.

Melika Salihbeg Bosnawi rođena je 1945. u Sarajevu. Diplomirala je političke nauke u Zagrebu, a zanimanje za filozofiju odvelo ju je na postdiplomski studij savremene filozofije u Sarajevu i do stipendije Francuske vlade za Univerzitet Paris X – Nanterre u studijskoj 1973/74. godini. Pisala je eseje, poetsku prozu, dramske tekstove i scenarije. Među njenim djelima su „Kaze“ (1975), „Vlasnik vremena“ (1979), prepjev „Divana“ Fadil-paše Šerifovića (1982), pjesnička knjiga „Nebeska deva“ (Cirih, 1986), roman „Katarzični snovi / Yâ Filistîn“ (1991) i dvojezična knjiga „Ptica o vratu / Bird on Neck“ (2014).

Godine 1979, kako je sama opisivala, doživjela je duhovni preobražaj i islam je učinila središnjim uporištem svog mišljenja i stvaralaštva. Uhapšena je 23. marta 1983. i osuđena u okviru Sarajevskog procesa. Kaznu je izdržavala u Foči, gdje je nastavila pisati. Tokom zatočeništva tražila je priznanje statusa političke zatvorenice. Na uslovni otpust puštena je 27. septembra 1985, nakon štrajka glađu koji je trajao 73 dana. Njenim slučajem bavili su se Amnesty International i međunarodni PEN. Prema vlastitim riječima, zbog nemogućnosti rada i objavljivanja u domovini odlazi početkom 1988. u London, a u Sarajevo se vraća 19. aprila 1992. Preminula je 18. augusta 2017.

Zaostavština Melike Salihbeg Bosnawi, koju je još za života odlučila povjeriti Muzeju, vrijedna je istraživačka cjelina za proučavanje bosanskohercegovačke i jugoslavenske književnosti, ženske intelektualne historije te društvenih i političkih okolnosti u kojima je nastajala. Sistematskom obradom i javnim predstavljanjem građe Muzej ispunjava svoju osnovnu ulogu: da čuva, obrađuje i čini dostupnim kulturno naslijeđe, uključujući i ono koje otvara osjetljiva pitanja.

„Kad arhivska zbirka uđe u Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, ona ulazi i u proces kanonizacije. Muzej, kao državna institucija kulture, učestvuje u oblikovanju književnog i intelektualnog kanona Bosne i Hercegovine. Međutim, muzealizacija je tek jedan korak. Da bi se taj proces nastavio, građa mora biti obrađena, sistematizirana i, prije svega, dostupna istraživačkoj zajednici. To je posebno važno u slučaju Melike Salihbeg Bosnawi, autorke čije se stvaralaštvo ne može jednostavno svrstati ni u književnost ni u filozofiju. Ono postoji između disciplina, prelazi njihove granice i upravo zato zahtijeva drugačije istraživačke pristupe. Arhiv nam omogućava da takvo stvaralaštvo ne zatvaramo u unaprijed određene kategorije, nego da ga iznova čitamo. Želim da studenti i studentice rade na građi o kojoj još niko nije pisao, postavljaju nova pitanja i učestvuju u oblikovanju znanja o našoj književnoj i intelektualnoj historiji. Naš sljedeći korak je javna dostupnost popisa građe Melike Salihbeg Bosnawi, kako bi ona postala predmet istraživanja na univerzitetima u Bosni i Hercegovini, regionu i inostranstvu. Arhiv nikada ne smije biti tretiran kao zatvoren sistem. Njegovim otvaranjem i digitalizacijom građa postaje dostupna novim istraživanjima“, kaže Ifeta Lihić Gašović, kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Uz izložbu je objavljen dvojezični katalog, na bosanskom i engleskom jeziku, u ediciji „Arhivska čitanka“. Autorica kataloga je Hajrija Osmanhodžić. U katalogu su objavljeni osvrti Ifete Lihić Gašović, dr. Amara Imamovića i Feride Duraković. Grafički dizajn izložbe, kataloga i postera potpisuje Bakir Mujabašić. Izradu i štampanje kataloga omogućili su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

(DEPO PORTAL/dg)