Polaganjem cvijeća na mezar prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, danas je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena 23. godišnjica njegove smrti. Tom prilikom istaknuta je važnost očuvanja državnosti, nezavisnosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine, kao i odgovornost sadašnjih i budućih generacija da nastave čuvati vrijednosti za koje se Izetbegović zalagao.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da je njegov otac budućim generacijama ostavio obavezu da brane ono što je izboreno u jednom od najtežih perioda bosanskohercegovačke historije.

- Ostavio nam je obavezu da branimo ono što je najbolja generacija koja je vodila Bosnu i Hercegovinu izborila. Jednom u 500 godina desi se onih pet godina u kojima je ispravljena kičma Bošnjacima, u kojima je vraćena državnost Bosne i Hercegovine, napravljena vojska i diplomatska mreža u nemogućim uslovima blokade - kazao je Izetbegović.

Naglasio je da generacija koja je predvodila Bosnu i Hercegovinu tokom rata i borbe za njenu nezavisnost zaslužuje da se njena dostignuća čuvaju i brane, posebno danas, kada su okolnosti znatno povoljnije nego tokom devedesetih godina.

Govoreći o tome koliko je današnja Bosna i Hercegovina blizu države kakvu je zamišljao njegov otac, Izetbegović je ocijenio da postojeći ustavni i politički okvir nije idealan, ali da se zemlja, uprkos brojnim poteškoćama, kreće u željenom pravcu.

- Naravno, svi znamo da to nije perfektno rješenje, niti u postignutom Dejtonu, niti u postdejtonskom vremenu, ali mislim da idemo ka onome što je jedna normalna država, kakvu su rahmetli Alija Izetbegović i njegovi suborci željeli i za kakvu su se borili. Trend je takav, krećemo se u tom smjeru, ali vrlo sporo - rekao je Izetbegović.

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović istaknuo je da su sloboda i Bosna bile dvije ključne vrijednosti koje su obilježile život i političko djelovanje Alije Izetbegovića.

- Iza njega je ostala cjelovita i demokratska Bosna i Hercegovina, za koju se, naravno, trebamo i dalje boriti. Alija Izetbegović je najznačajnija ličnost u modernoj historiji Bosne i Hercegovine i uvijek ćemo mu odavati poštovanje i sjećati se njegovog djela - kazao je Džaferović.

Prema njegovim riječima, dvije riječi najbolje opisuju Izetbegovićev život,  sloboda i Bosna, jer se cijelog života zalagao za slobodu te cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu.

Džaferović je posebno ukazao na važnost proučavanja Izetbegovićevog pisanog naslijeđa i političkih poruka, naglašavajući da generacije koje dolaze trebaju poznavati njegovo djelo kako bi bolje razumjele historijske okolnosti u kojima je stvarana i odbranjena nezavisna Bosna i Hercegovina.

- Generacije koje su došle i koje dolaze poslije njega, i poslije svih nas, trebaju dobro izučavati djelo rahmetli Alije Izetbegovića, njegovo pisano djelo i njegove poruke. Danas je Bosna i Hercegovina u nekoj vrsti krizne situacije i uvijek se trebamo pitati kako bi u datom trenutku postupio rahmetli Alija Izetbegović. To je za mene ključna stvar kada govorimo o njemu - poručio je Džaferović.

Načelnik Općine Bužim Mersudin Nanić također je naglasio da je jedna od najvažnijih poruka koje je Izetbegović ostavio potreba stalne borbe za očuvanje Bosne i Hercegovine.

- Ostavio nam je da se i danas borimo za državu Bosnu i Hercegovinu. Mlađim generacijama ostavio je u emanet domovinu Bosnu i Hercegovinu, koju, bojim se, generacije koje dolaze ne znaju čuvati onako kako bi trebale i kako to naša domovina zaslužuje - rekao je Nanić.

Predsjednik Federacije boračkih udruženja općine Novo Sarajevo i predsjednik Udruženja "Prva slavna viteška brigada" Nusret Aganović govorio je o nezadovoljstvu današnjim političkim uređenjem Bosne i Hercegovine, ocijenivši da država nije izgrađena na način kakav su očekivali njeni branioci.

Aganović smatra da su međunarodne okolnosti i rješenja uspostavljena nakon rata doprinijeli stvaranju političkog sistema koji, prema njegovoj ocjeni, omogućava kontinuirano osporavanje države i njenih institucija.

- Svijet je tako htio da nam naprave državu, da naprave ovdje cirkus, i napravili su ga. Sigurno su ga napravili, gdje jedni mogu da iz entiteta Republika Srpska pričaju svašta, blate državu, a od države uzimaju pare - izjavio je Aganović.

Dodao je da je za napredak Bosne i Hercegovine neophodno prevazilaženje nacionalističkih podjela i drugačiji odnos prema zločinima počinjenim tokom rata.

- Mi trebamo strpljivo čekati vrijeme kada će sazrijeti ti ljudi u Republici Srpskoj, kada će se odreći zločina i genocida, kada će misliti svojom glavom kako treba ići naprijed, a ne kako treba nekoga kaljati i blatiti da bi porasli u očima nekih svojih nacionalista - kazao je Aganović, izrazivši nadu da će se odnosi u Bosni i Hercegovini u budućnosti promijeniti nabolje.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Po zanimanju je bio pravnik, a tokom života bavio se političkim, filozofskim i publicističkim radom. Zbog političkog djelovanja bio je zatvaran u vrijeme bivše Jugoslavije, uključujući i poznati Sarajevski proces 1983. godine.

Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik Stranke demokratske akcije, osnovane 1990. godine. Nakon prvih višestranačkih izbora izabran je za predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine predvodio je državno rukovodstvo i učestvovao u mirovnim pregovorima, uključujući pregovore koji su prethodili potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

S političke funkcije u Predsjedništvu BiH povukao se u oktobru 2000. godine. Autor je više knjiga, među kojima su "Islam između Istoka i Zapada", "Islamska deklaracija", "Moj bijeg u slobodu" i autobiografsko djelo "Sjećanja".

Preminuo je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu, u 79. godini.

Za večeras, s početkom u 20 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo najavljena je svečana akademija povodom 23. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, u organizaciji Javne ustanove Muzej "Alija Izetbegović".

(FENA/dg)